U organizaciji CRNPS-a iz Beograda i partnerskih lokalnih nevladinih organizacija „Svetionik“ i „Impuls“ iz Loznice, 12. aprila 2006. u Lipničkom Šoru, selu udaljenom 3 km od Loznice, održana je javna rasprava sa ciljem promovisanja projekta "Građanski nadzor opštinskih budžeta" i podsticanja građana da uzmu aktivno učešće u izradi, donošenju i nadgledanju trošenja opštinskog budžeta. Javna rasprava sa početkom u 18 časova održana je u prostorijama Osnovne škole „Sveti Sava“. Uz polusatno zakašnjenje, kome je doprineo i nešto slabiji odziv meštana, ali i manje kašnjenje učesnika rasprave zbog prethodnog snimanja emisije na RTV Podrinje, vođena ja jako interesantna rasprava koja je trajala gotovo 3 sata.
Raspravi je prethodio obilazak i prezentacija vrednih umetničkih dela, 30 poklonjenih portreta u reljefu, i školske biblioteke koje je direktor škole priredio učesnicima i gostima uz veliku pažnju i interesovanje svih prisutnih.
Uvodnu reč je dao jedan od koordinatora projekta Radivoje Grujić uz predstavljanje projekta, organizacija koje ga realizuju i gostiju, kao i seta Zakona Republike Srbije koji omogućuju građanima da uzmu aktivno učešće kako na projektu, tako i u drugim sferama javnog, političkog, privrednog i društvenog života Lozničke opstine. Skupu su dali podršku i menadžerka projekta gospođa Jasna Filipović i gospodin Zoran Marković, predstavnici CRNPS-a. Nakon uvoda, reč je imao gospodin Milorad Đuric, pokrajinski sekretar za informisanje, član Izvršnog veća Autonomne Pokrajine Vojvodina i predsednik Skupštine opštine Vršac od 2000. do 2004. koji je govorio o važnosti učešća građana u procesu izrade, donošenja i nadgledanja budžeta opština čime proces znatno dobija na demokratičnosti, i praktičnim iskustvima opstine Vršac i AP Vojvodina u tom pogledu. Načelnik Odeljenja za finansije i društvene delatnosti opštine Loznica, gospodin Zoran Tomić je prisutnim građanima izuzetno praktično i jednostavno pojasnio postupak izrade i trošenja budžetskih stavki. Neka od pitanja, tema i odgovora bili su:
Građane je interesovala praktična mogućnost realizacije predviđenih planova njihove Mesne zajednice, i u tom pogledu iskazano je njihovo nepoverenje u opštinske strukture.
Forsiranje grada u odnosu na selo za koje se ne odvaja dovoljno sredstava, kao i nedovoljno racionalno trošenje novca iz budžeta, bile se neke od osnovnih zamerki, ali i predloga građana u cilju mogućih pozitivnih rešenja.
S druge strane, nepoznavanje zakona, nadležnosti lokalne samouprave i nadležnosti republičkih vlasti su osnovni izvori nesporazuma građana i lokalne samouprave i to bi, i kroz ovakve skupove, moralo biti ispravljeno ukoliko se želi uspostaviti kvalitetnija saradnja. Takođe i nepoznavanje činjenice da se kroz budžete javnih preduzeća i određene investicije za selo odvaja znatno veći deo sredstava od, ove godine, predviđenih 10 miliona. Ta sredstva se zapravo odvajaju za funkcionisanje i troškove Mesnih kancelarija i Saveta MZ dok iznos investicija u puteve, vodovod i sl. daleko premašuje taj iznos, objasnio je načelnik Tomić.
Prisutne je interesovala i mogućnost da samostalno organizuju pribavljanje sredstava, kroz povećanu uplatu na račun objedinjene naplate komunalnih usluga, za rešavanje odredjenih prioritetnih problema sa kojima se oni susreću. Dobili su odgovor da takva mogućnost ne postoji, te da bi se trebalo razmišljati u pravcu donošenja odluke o samodoprinosu.
Evidentan je problem nepostojanja jedinstvene stručne službe za pomoć mesnim zajednicama zbog čega se dešava da, usled neznanja, sklapaju nepovoljne i skupe ugovore za neke investicije. Načelnik je na pitanje kome se tačno obratiti kako bi se ovakvi problemi predupredili ubuduće, pozvao Savet i Predsednika MZ da se mogu njemu lično obratiti i da će on naći vremena da se time pozabavi.
Problemi gubitaka javnih preduzeća zajednički su konstatovani i priznati kao realno postojeći od strane predstavnika lokalnih vlasti. Činjenica je da se značajna sredstva iz budžeta odvajaju za njihovo subvencioniranje i pokrivanje dubioza, a da bi mogla biti "pametnije" utrošena. Lokalna samouprava traži načine da ovaj problem reši, ali po mišljenju građana nedovoljno brzo i efikasno. U vezi sa ovim je i (pre)veliki broj zaposlenih u JP posebno u posledniih nekoliko godina.
Takodje su veliku pažnju izazvala i pitanja vezana za nadležnosti Saveta mesnih zajednica, mogućnosti donošenja odluka i njihovog realnog uvažavanja od strane opštine.
Prilično mali broj zainteresovanih i prisutnih građana (moguće zbog loše odabranog dana i samog vremena održavanja rasprave, ali i nedostatka svesti meštana o mogućnostima i potrebi učešća u političkom i privrednom životu lokalne zajednice), ipak je jako zadovoljan napustio prostorije škole uz obostrana obećanja i, reklo bi se, potpuno drugačiju sliku o načinima i oblicima učešća u društvenom životu svog mesta i opštine.
![]() |
![]() |
![]() |
|---|