O nama | Projekti | Forum | Dokumenti

Arhiva vesti za mesec Jul, 2004.

30.07.2004.

SASTANAK PREDSTAVNIKA DELEGACIJE EVROPSKE KOMISIJE U SCG I NVO IZ JABLANIČKOG OKRUGA održan je 30. jula 2004. u Leskovcu, u organizaciji Edukacionog centra.
Tema sastanka je bila upoznavanje sa novim konkursom iz EIDHR mikroprojekt programa, koji ima za cilj jačanje demokratije, ljudskih prava, kao i vladavine prava, a sve u okviru podrške globalnom procesu demokratizacije, razvoja građanskog društva i zaštite ljudskih prava u Srbiji.
Predstavnici Delegacije Evropske Komisije: Marija Jančić, savetnik za civilno društvo i Bogdan Gavanski, EIDHR tehnički asistent, upoznali su predstavnike lokalnih NVO i medija sa tematskim prioritetima na koje će predlozi projekata morati da se odnose, procedurom vezanom za podnošenje predloga projekata, kao i kriterijumima na osnovu kojih će se vrednovati predlozi projekata.
Promociji su prisustvovali nekoliko medijskih kuća i brojne nevladine organizacije iz Jablaničkog okruga.
Evropska Unija je obezbedila za navedeni program finansijska sredstva u iznosu od 1,000,000 EUR radi podrške nevladinom sektoru u Srbiji i Crnoj Gori.
Kompletna dokumentacija za prijavu projekata može se dobiti na web site Delegacije: www.delscg.cec.eu.int. Rok za podnošenje projekata je 15. septembar 2004. (CRNPSJS)


ZAJEDNIČKI FOND MALIH PROJEKATA - RUMUNIJA/SRBIJA I CRNA GORA - MINISTARSTVO ZA EVROPSKE INTEGRACIJE, DIREKCIJA ZA PREGOGRANIČNU SARADNJU


CENTAR ZA RAZVOJ SRBIJE PREDSTAVIO JE ZBORNIK "KORAK KA REŠENJU", projekte mladih iz sedam gradova u Srbiji o mogućnostima rešavanja konkretnih problema u njihovim lokalnim zajednicama.
Prema rečima predsednika Saveta tog centra Slobodana Markovića, cilj projekta "Mladi lideri - korak ka rešenju problema lokalnih zajednica" je da se ubrza put ka evropskim integracijama i to sa lokalnih nivoa.
"Jedini pristup koji može da ubrza put ka Evropi je pristup pritiska odozdo - nagore, od lokalnih zajednica ka institucijama na državnom nivou. Cilj ovog projekta je da se mladi ljudi podstaknu da pokrenu akcije koje će doprineti unapređenju života lokalnih zajednica", istakao je Marković.
Akcioni planovi predstavljeni u zborniku rezultat su rada odabranih grupa mladih ljudi uzrasta od 18 do 27 godina, koje je okupio Centar za razvoj Srbije u saradnji s lokalnim partnerskim organizacijama.
Članovi tih grupa, njih 175, dobili su zadatak da se "zamisle" nad problemima lokalnih zajednica u kojima žive i da osmisle načine rešavanja tih problema. U program su uključeni mladi iz Valjeva, Vranja, Vršca, Zaječara, Novog Pazara, Prokuplja i Subotice.
Mladi su pokušali da reše problem bezbednosti biciklista u saobraćaju u Subotici, kao i problem deponije u tom gradu, problem pasa lutalica u Zaječaru, a ponudili su i rešenje za unapređivanje odnosa između predstavnika policije i građana u Vranju, kao i problem nezaposlenosti u Vršcu.
"Svi konkretni problemi u lokalnim zajednicama zapravo su problemi koji muče i državu i u njihovo rešavanje moraju da se uključe oba nivoa vlasti, kao i nevladine organizacije u zemlji", zaključio je Marković.
Projekat "Mladi lideri" realizovan je uz podršku američke ambasade u Beogradu, a prema rečima Markovića, u narednom periodu očekuje se proširenje mreže gradova koji će biti uključeni u program. (Beta)

HELSINŠKI ODBOR I KOMITET PRAVNIKA ZA LJUDSKA PRAVA smatraju da su Odlukom o standardima za primenu citostatika koji se ne nalaze na listi lekova, koja je doneta na osnovu Predloga standarda za primenu citostatika čiji su kreatori Ministarstvo zdravlja i Republička stručna komisija za citostatike, diskriminisani pacijenti stariji od 60 godina.
Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i prema pravnom tumačenju i praksi Evropskog suda za ljudska prava "Diskriminacija je bilo kakvo različito tretiranje (isključivanje, ograničavanje i sl.) po bilo kojoj osnovi ( ne samo po rasi, polu, veri, nego po bilo kom svojstvu) koje sprečava ili umanjuje ravnopravno uživanje ljudskih prava i temeljnih sloboda."
Ovo konkretno znači da država ne sme drugačije tretirati ljude koji se nalaze u analognoj životnoj situaciji zbog nekog njihovog ličnog svojstva, pa ni zbog starosne dobi.
Da li je pomenutom odlukom država stavila do znanja da će različito tretirati osobe koje imaju iste medicinske indikacije, ali su različite starosne dobi? Po mišljenju Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji i Komiteta pravnika za ljudska prava to predstavlja očigledan vid diskriminacije bolesnika starijih od 60 godina. (Biljana Kovačević-Vučo/Sonja Biserko)

IZLOŽBA PROSTIRKE "FLORA I FAUNA" NEVLADINE ORGANIZACIJE "LASTAVICA" biće otvorena u utorak 3. avgusta 2004. u 20 časova u etnografskom muzeju u Beogradu, Studentski trg 13, a trajaće do 9. avgusta 2004. (Lastavica)

"TRANSPARENTNOST SRBIJA" PODRŽALA JE ANGAŽOVANJE VLADE SRBIJE na ispunjenju obaveza iz Zakona o sprečavanju sukoba interesa, ali i apelovala na što skorije formiranje Odbora za rešavanje sukoba interesa.
"Podnošenjem ostavki članova Vlade i lica koje je ona postavila, na položaje u privrednim subjektima, načinjen je prvi korak u napuštanju pogubne prakse mešanja političke u privrednu sferu društva", navodi se u saopštenju "Transparentnosti".
Kako smatraju iz te organizacije, odredbe zakona će svoj puni efekat dobiti tek kad bude izabran Odbor za rešavanje sukoba interesa, koji će biti ovlašćen da izriče mere protiv funkcionera koji protivno zakonu nastave sa vršenjem funkcija u preduzećima, pružanjem konsultantskih usluga ili upravljačkih prava u privrednim subjektima.
"Transparentnost Srbija" negodovala je što taj odbor još uvek nije formiran i dodala da "zbog toga Zakon ne ostvaruje svoj osnovni cilj".
U očekivanju skorog izbora Odbora za rešavanje sukoba interesa, predstavnici "Transparentnosti Srbija" smatraju da bi bilo dobro da i drugi organi (Narodna skupština, organi AP Vojvodine, gradova i opština i javna preduzeća) obaveste javnost o ispunjavanju obaveza njihovih funkcionera". (Beta)

"DAVANJEM NOVCA DECI KOJA PROSE DOPRINOSE NJIHOVOJ ZLOUPOTREBI" upozorila je građane pljevaljska nevladina organizacija (NVO) za zaštitu ljudskih prava i međunarodnih sloboda Amnesti.
Amnesti u saopštenju navodi da romske mališane "roditelji i staratelji primoravaju da prosjačenjem zarađuju novac". Deca nisu u prilici da promene način života jer nisu u mogućnosti da pohađaju školu ili kurseve opismenjavanja kroz koje bi se podsticalo i razvijalo njihovo uključivanje u društvenu zajednicu.
U saopštenju Amnesti podseća da je u Crnu Goru posredstvom donatora stigao novac za rešavanje problema Roma, ali da se to na terenu ne vidi jer su oni i dalje na dnu društvene lestvice i na rubu egzistencije.
"Nedostatak valjane zakonske regulative doprinosi povećanju broja dece koja se zloupotrebljavaju, ali na žalost, tim poblemom se bave samo NVO, ali ne i državni organi čija je to zakonska obaveza", navodi Amnesti uz konstataciju da je krajnje vreme da nadležne državne institucije počnu aktivnosti za rešavanje problema te romske dece.
Na pljevaljskim ulicama prosjačenje je izraženo tokom proleća i leta, a kako saopštava Amnesti, zbog prosjačenja na teritoriji opštine Pljevlja do sada nije podneta nijedna prijava.
Prosjačenje je najizraženije u centru grada, po ugostiteljskim objektima u blizini pijace i crkve Svete petke, a, kako tvrdi Amnesti, najveći broj malih prosjaka u grad dolazi iz Srbije, Podgorice i Bijelog Polja. (Beta)

GRAĐANI ŽITORAĐE ODLUČILI SU da se sredstva, koja je za obnovu objekata u toj opštini obezbedila Američka agencija za međunarodni razvoj USAID, ulože u vrtić, školu, dom zdravlja i biblioteku, navodi se u saopštenju USAID-a.
Izabrane institucije imaju obavezu da pored sredstava koje će dobiti od USAID-a i američke humanitarne organizacije Mersi korp u obnovu investiraju još po 50 hiljada dinara.
USAID i Mersi korp kroz program "Revitalizacije zajednica kroz demokratsko delovanje" pomažu obnovu objekata u opštinama južne Srbije. (Beta)

SLOVENAČKA VLADA ODLUČILA JE DA OSNUJE CENTAR ZA PODRŠKU PRIBLIŽAVANJU EVROPSKOJ UNIJI, i za početak delovanja izdvojila 25 hiljada evra.
Centar će pružati pomoć državama zapadnog Balkana u približavanju EU, izjavio je ministar za evropske poslove Milan Cvikl.
Cvikl je najavio, kako prenosi agencija Hina, da će se 17. septembra u Ljubljani održati i ministarska konferencija država EU i država zapadnog Balkana. Tada će se ispitati i mogućnost dobijanja donacija za Centar čiji će cilj biti prenos iskustava i praktičnih saveta država EU zemljama koje se Uniji približavaju. (Beta)

ODLUKU UPRAVNOG ODBORA KOMPANIJE "NOVOSTI" da posle 18 godina ispravi nepravdu prema Danku Vasoviću, nekadašnjem novinaru te kuće, otpuštenom zbog otvaranja afere Valdhajm, pozdravili su Udruženje novinara Srbije (UNS) i Sindikat novinara Srbije (SNS).
UNS i SNS naveli su u saopštenju da odluka da Vasoviću bude uručena godišnja nagrada "Večernjih novosti" za 1986. godinu znači "moralnu satisfakciju" tom novinaru za njegovo otkriće.
Vasović je obelodanio u martu 1986. godine da je bivši generalni sekretar UN i tadašnji predsednik Austrije Kurt Valdhajm bio u vreme Drugog svetskog rata jedan od nemačkih oficira koga je poglavnik NDH Ante Pavelić odlikovao za učešće u operaciji na Kozari i u Pljevljima, gde je likvidirano više desetina hiljada civila.
Vasović će, osim godišnje nagrade "Novosti" za 1986. godinu, biti uručena i novčana naknada za 12 godina neplaćenog radnog staža, od kada je otpušten.
Vasović je dobio otkaz u "Novostima" u januaru 1992. godine. (Beta)

CENTAR ZA SLOBODNE IZBORE I DEMOKRATIJU (CESID) IZ BEOGRADA NADGLEDAĆE PREDSTOJEĆE LOKALNE IZBORE U SRBIJI, potvrdio je Marko Blagojević, portparol te organizacije.
Blagojević je kazao da će CeSID nadgledati i izveštavati o rezultatima predstojećih izbora, ali je nagovestio mogućnost će taj proces biti drugačiji nego do sada zbog prirode lokalnih izbora i znatno većeg broja kandidata za gradonačelnike.
Predsednik Skupštine Srbije Predrag Marković najavio je ranije da će 1. avgusta raspisati lokalne izbore u Srbiji za 12. ili 19. septembar. (Beta)

SVETSKA BANKA PREDSTAVILA JE Vladi Srbije nacrt dokumenta, u kojem je analizirala postojeće ekonomsko stanje u Srbiji i dala preporuke za dalje reforme, izjavila je Vesna Kostić, portparol beogradske kancelarije Svetske banke.
Neke od preporuka Svetske banke, sadržane u nacrtu dokumenta, su ubrzana privatizacija, ali bez suštinske promene postojećeg modela, zatim smanjenje državnog deficita, uspostavljanje efikasnog mehanizma stečaja, kao i unapređenje nadzora nad korišćenjem državnih fondova. (Beta)

GRUPA OD TRIDESET DOMAĆIH SUDIJA otputovaće u nedelju iz Beograda u Prag, na obuku u oblasti međunarodnih ljudskih prava, saopštila je kancelarija Misije OEBS-a u Beogradu.
Obuku je organizovao Institut američke advokatske komore za centralno evropsku i evro-azijsku pravnu inicijativu (ABACEELI) iz Praga, a glavni cilj te obuke, saopštava OEBS, je da se sudije obuče za primenu sporazuma u oblasti ljudskih prava.
U saopštenju se navodi da je taj projekat deo programa reforme pravnog sistema koju Misija OEBS nudi sudijama širom zemlje, a da je grupa od 30 sudija izabrana između više od 400 kandidata iz različitih krajeva zemlje. (Beta)

PREDSTAVNICI ZAJEDNICE ORGANIZACIJA INVALIDA SRBIJE NAPUSTILI SU TRIBINU o zaštiti prava osoba sa invaliditetom koju je organizovalo republičko Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava.
Na tribini na temu "Konvencija o zaštiti i promovisanju prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom", predstavljen je nacrt Konvencije Ujedinjenih nacija (UN), u čijoj izradi je učestvovao i predstavnik Srbije i Crne Gore.
"Mi demonstrativno napuštamo ovo bez obzira koliko je važna konvencija. Ovo je samo način da javnosti kažemo da ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalne politike ne radi u korist te konvencije", kazao je Petar Bajčetić iz republičke Zajednice organizacija invalida.
Savez koji okuplja 400 lokalnih udruženja i društava, zahteva hitno donošenje zakonskih i podzakonskih akata kojima bi se regulisao i poboljšao pravni položaj osoba sa invaliditetom, uz poštovanje Konvencije UN o zaštiti, promovisanju prava i dostojanstva osoba sa invaliditetom.
Oni, takođe, zahtevaju i regulisanje načina finansiranja organizacija osoba sa invaliditetom. (Beta)

VISOKI KOMESARIJAT UN ZA IZBEGLICE (UNHCR) otvorio je na beogradskom aerodromu kancelariju za lica koja traže azil, saopšteno je iz UNHCR-a.
Osnovna uloga te kancelarije je upućivanje lica koja traže azil na UNHCR do usvajanja nacionalnog zakona o azilu i uspostavljanja pratećih nacionalnih institucija, navodi se u saopštenju koje prenosi Medija centar.
Opremu za novo odeljenje na Aerodromu Beograd u Surčinu u potpunosti je obezbedio UNHCR i to je konkretan rezultat sporazuma Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i predstavništva te organizacije u SCG. (Medija centar/Beta)

KOMITET UN ZA LJUDSKA PRAVA POZVAO JE Srbiju i Crnu Goru da pokrene sudske istrage u vezi sa masovnim grobnicama u Batajnici, da ostvari punu saradnju sa Međunarodnim tribunalom u Hagu i preduzme sve neophodne mere da se odgovorni za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti privedu pravdi.
Komitet za ljudska prava je u Ženevi objavio zaključke i preporuke do kojih je došao na osnovu prošlonedeljnog razmatranja izveštaja SCG o sprovođenju Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. (Beta)

29.07.2004.

MLADI LIDERI - KORAK KA REŠENJU PROBLEMA LOKALNIH ZAJEDNICA, konferencija za novinare Centra za razvoj Srbije održaće se u beogradskom Medija centru u petak, 30.07.2004. u 13:30 časova.
Na konferenciji će govoriti:
- Refik Šećibović, recenzent, Ekonomski fakultet u Beogradu
- Slobodan G. Marković, recenzent, Institut za evropske studije, Centar za razvoj Srbije
- Lazar Marićević, urednik zbornika, Centar za razvoj Srbije
- Mladi lideri koji su radili na stvaranju i primeni akcionih planova
(Medija centar)

MINISTARSTVO VERA SRBIJE predstavilo je Prednacrt zakona o slobodi vere, crkvama, verskim zajednicama i verskim udruženjima u kojem je izmenjen član o imunitetu sveštenika koji je izazvao burne reakcije u javnosti.
U tekstu koji je danas predstavljen navodi se da se sveštenoslužiteljima jemči puna sloboda, autonomija i imunitet pred građanskim vlastima u obavljanju bogoslužbene delatnosti.
Ministar vera Milan Radulović precizirao je da se to pre svega odnosi na ono što sveštenik izgovori tokom propovedi ili obreda, kao i na ono što čuje tokom ispovesti.
Radulović je naveo da ni u prethodnoj verziji nije želeo da amnestira sveštenike od eventualne krivične odgovornosti.
U prvoj verziji pisalo je da sveštenoslužitelji i verski dostojanstvenici uživaju imunitet kao narodni poslanici i sudije i da im imunitet može ukinuti samo Vrhovni sud Srbije, na opravdan zahtev tužilsastva.
Prema Radulovićevim rečima, prednacrt zakona je u javnoj raspravi i ministarstvo će prihvatiti sve predloge koji poboljšavaju tekst ali ne i one koji ruše osnovu i duh zakona. (Beta)

NA TELEFON 011/3631731 u Ministarstvu za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Srbije moći će da se jave svi koji posumnjaju da postoje zloupotrebe u ustanovama socijalne zaštite. Istovremeno je formirana i mobilna ekipa koja bi po takvom pozivu reagovala u roku o 48 sati odlaskom na lice mesta i utvrđivanjem činjenica.
Slobodan Lalović, Ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Srbije najavio je smenu direktora tri socijalne ustanove u Beogradu, Nišu i Petrovcu na Mlavi zbog slučajeva seksualnog zlostavljanja u tim institucijama i propusta u poslovanju. (Beta)

"UPRITE PRSTOM U SVAKOGA KO VAS PONIŽAVA I VREĐA, u svakoga ko ne uradi onoliko koliko bi mogao da bi i vama kao građanima izašao u susret, da bi i vas poštovao", rekao je Goran Svilanović, predsednik Građanskog saveza Srbije (GSS), obraćajući se predstavnicima romskih nevladinih organizacija, političkih partija i mladim liderima u Valjevu na tribini "Manjine i demokratizacija - izazovi".
Gosti tribine bili su i Srđan Šajn, predsednik Izvršnog odbora Nacionalnog saveta Romske zajednice u SCG, Vesna Kostić, predstavnica Svetske banke u SCG, Jovan Živković, niški univerzitetski profesor i Barbara Dejvis, predstavnica međunarodne organizacije "Ker internešenel" (CARE International).
Ova tribina bila je prva u nizu koje će Romski centar za demokratiju iz Valjeva organizovati u cilju pokretanja važnih pitanja o poziciji manjina u našem društvu ali i o iskustvima manjina u zemljama Evropske unije (EU) i njihovoj ulozi u procesima demokratizacije i evropskih integracija. (Beta)

KOORDINATOR FORUMA ZA ETNIČKE ODNOSE DUŠAN JANJIĆ podneo je Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv N.N. lica iz Koordinacionog centra za Kosovo (KC) zbog tvrdnji da je na jednom skupu u "Americi tražio nezavisno Kosovo". KC je u saopštenju, na osnovu vesti nekih beogradskih medija, naveo da je Janjić na konferenciji u Virdžiniji kao rešenje za kosovski problem ponudio koncept koji su forsirali albanski separatisti po kome bi se Srbija odrekla Kosova u zamenu za brži ekonomski razvoj i brže evroatlanske integracije. Janjić je u prijavi naveo da saopštenje Koordinacionog centra od 7. jula ove godine, objavljeno u dnevnom listu "Politika" pod naslovom "Dušan Janjić u Americi tražio nezavisno Kosovo", "obiluje neistinama, proizvoljnostima i izmišljotinama". (Beta)

28.07.2004.

ZAVRŠEN JE PETNAESTODNEVNI MEĐUNARODNI RADNI KAMP , prvi u organizaciji Omladinskog centra Postpesimisti Crne Gore.
Kamp je bio namenjen deci iz dečjeg doma "Mladost" u Bijeloj, i njime je obuhvaćen kreativan rad sa decom štićenicima doma, kao i skromno renoviranje dečjeg dvorišta.
Učesnici kampa, predstavnici jedanaest entiteta (Švajcarska, Švedska, Češka, Litvanija, Francuska, Velika Britanija, Amerika, Italija, Holandija, Srbija i Crna Gora) udružili su sa domaćinima dobru volju, veštine i znanja, i tako ulepšali sebi i društvu vrele ljetnje dane.
Realizacija ovog projekta omogućena je finansijskom podrškom Mreže mladih Jugoistočne Evrope (SEEYN), pripremama i međunarodnom prezentacijom Volonterskog Centra ADP-Zid, kao i podrškom Osnovne škole "Ilija Kisić" u Zelenici.
Jedan od najvećih uspeha ovog projekta je angažovanje lokalne zajednice, pre svega uprave Osnovne škole koja je omogućila da volonteri budu u njoj smešteni bez ikakve naknade, kao i preduzeća "Aleksandrija" iz Bijele, koje je donacijom pomoglo održavanje finalne svečanosti za decu. (Omladinski centar Postpesimisti Crne Gore)


REPORTERI BEZ GRANICA (RSF) izrazili su žaljenje zbog "neodgovorne politike" najvećih američkih Internet kompanija "Yahoo!" i "Google" koje su se povinovale zahtevima kineske vlade za uvođenjem cenzure i zatražili od američkih vlasti da uvedu "kodeks ponašanja" na Internetu.
"U svojim naporima da osvoje kinesko tržište, te dve firme prave kompromise koji direktno ugrožavaju slobodu izražavanja", navodi se na sajtu RSF-a.
RSF ističe da je "Google, svetski internet pretraživač koji je odbijao da uvede autocenzuru, "promenio strategiju" posle kupovine najvećeg kineskog pretraživača Baidu.com.
RSF navodi da akt o slobodi na internetu (Global Internet Freedom Act), koji je prošle godine izglasan u Predstavničkom domu parlamenta SAD, ima za cilj "borbu protiv onlajn cenzure koju nameću represivni režimi u zemljama kao što su Kina, Burma, Sirija, Kuba i Saudijska Arabija".
"Američka vlada bi trebalo da predvodi u borbi za slobodu na Internetu", naročito pošto je izglasan jedan takav akt, ocenjuje RSF koja je pisala rukovodstvu kompanije "Yahoo", zatraživši da poštuje prava Internet korisnika u Kini. (Beta)

SAJT FONDA ZA RAZVOJ NEPROFITNOG SEKTORA AP VOJVODINE: RAČUNOVODSTVENO-FINANSIJSKI STANDARDI ZA RAD NVO


AUSTRIJSKOM "FONDU POMIRENJA" koji isplaćuje odštetu bivšim prisilnim radnicima Trećeg rajha, produžen je rad do 31. decembra 2005. godine kako bi svi zahtevi bili rešeni, saopštio je predsednik Fonda Ludvig Štajner.
"Fond pomirenja" je uspostavljen zakonom o isplati odštete krajem novembra 2000. godine. Na osnovu procena, za oko 150.000 bivših prisilnih radnika izdvojeno je 436 miliona evra, rekao je Štajner.
"Fond pomirenja" je do juče pozitivno odgovorio na 125.843 podneta zahteva, kazao je Štajner i dodao da je isplata odšteta počela 31. jula 2001. godine nakon što je pred američkim sudom odbijena tužba više žrtava protiv Austrije.
Iako je i produženi rok za podnošenje zahteva za dobijanje odštete istekao 31. decembra prošle godine, Fond još nije rešio sve dospele zahteve.
Fond je, kako preko svojih partnerskih organizacija u Rusiji, Poljskoj, Češkoj, Belorusiji, Ukrajini, odnosno zemljama u kojima se pretpostavljalo da živi najveći broj žrtava isplatio preko 335 miliona evra.
Od toga je iz Srbije i Crne Gore (SCG) pozitivno rešen 2.151 zahtev, i isplaćena odšteta od 6.127 miliona evra bivšim prisilnim radnicima Trećeg rajha.
Nešto preko 10.000 pristiglih molbi je odbijeno jer nisu postojale osnove za dobijanje odštete od Austrije, iako su podnosioci molbe bili ratni zarobljenici koji nisu u nadležnosti Fonda.
Fond će do kraja rada, kako se očekuje najverovatnije rešiti preko 130.000 slučajeva, što je odličan uspeh kada se ima u vidu da je procenjeno da je još u životu oko 150.000 bivših prisilnih radnika. (Beta)

27.07.2004.

BISTRO-MUTNO - AKCIJA ORGANIZACIJE TRANSPARENTNOST - SRBIJA


DECU, POBEDNIKE KVIZA o poznavanju Austrije, održanog u ovogodišnjoj školi prijateljstva "Naša Srbija" na Tari, ugostio je Hanes Porijas (Hannes Porias), ambasador Austrije u SCG.
Kviz, na kom je pobedilo devetoro dece iz Srbije i Republike Srpske, održan je povodom manifestacije Dan zemlje prijatelja - Dan Austrije.
Humanitarna organizacija "Naša Srbija" ove je godine po četvrti put održala svoju školu prijateljstva za decu poginulih, kidnapovanih i nestalih osoba tokom ratova u bivšoj SFRJ i decu iz dijaspore.
Kviz je organizovan u saradnji sa austrijskom ambasadom i kulturnim forumom u Beogradu.(Beta)

SKUP POSVEĆEN RAZVOJU OPŠTINA Pčinjskog i Jablaničkog okruga, njihovom promovisanju i pronalaženju potencijalnih investitora, biće održan 28. i 29. jula u Leskovcu, uz učešće predstavnika tih opština, vlasti u Srbiji i domaćih i međunarodnih organizacija.
Konferenciju pod nazivom "1000 dana/100 mogućnosti" u leskovačkom hotelu "Beograd" organizuju američka vladina organizacija USAID i CHF, čija je aktivnost usmerena na razvoj lokalne ekonomije, poboljšanje infrastrukture, zaštitu životne sredine, podsticanje građanskog učešća, zaštitu reproduktivnog zdravlja i planiranje porodice.
USAID je, preko CHF -a, u protekle tri godine u Pčinjskom i Jablaničkom okrugu realizovao 652 razvojna projekta ukupne vrednosti 13,75 miliona dolara.
Skupu u Leskovcu prisustvovaće predstavnici opština Jablaničkog i Pčinjskog okruga, različitih grupa i udruženja sa tog područja, kao i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, banaka i kompanija koje se bave razvojnim programima.
USAID i CHF u julu će završiti neke programe za razvoj pojedinih zajednica u opštinama na jugu Srbije i istovremeno započeti nove projekte koji se tiču razvoja drugih zajednica.
Program CRDA, u okviru kojeg USAID i CHF sprovode razvojne projekte, trajaće do 2006. godine. (Beta)

KFOR I UNMIK ODBACILI SU TVRDNJE HJUMAN RAJTS VOČA (Human Rights Watch - HRW) da nisu uspeli da zaštite manjine tokom dvodnevnog martovskog nasilja na Kosovu.
U najnovijem izveštaju o Kosovu, HRW je zatražio da se sprovede potpuna i nezavisna istraga o odgovornosti Kfora, policije UNMIK-a i Kosovske policijske službe za martovsko nasilje u pokrajini.
Šef Kancelarije za Informisanje Kfora Horst Piper izjavio je za "Kosovalajv" da je netačno da Kfor nije uspeo da zaštiti manjine tokom nemira.
"Mi smo očuvali i čuvamo mir", rekao je Piper.
UNMIK u juče objavljenom saopštenju tvrdi da se iznetim optužbama ignoriše činjenica da u nekim slučajevima policija nije imala dovoljno ljudstva za efikasnu intervenciju.
Svaki od 3.000 međunarodnih policajaca i 6.000 pripadnika Kosovske policijske sluzbe, pod komandom UNMIK-a, suprotstavili su se nasilju i uglavnom učinili sve što je bilo moguće kako bi zaštitili manjinske zajednice, navodi se u saopštenju UNMIK-a. (Beta)

26.07.2004.

TREĆA EVROPSKA KONFERENCIJA MREŽA GLOBALNE NARODNE AKCIJE, na kojoj učestvuju antiglobalisti iz Azije, severne i južne Amerike, Afrike i iz svih zemalja Evrope, počela je u beogradskom naselju Jajinci održavanjem više radionica i prezentacija antiglobalističkih projekata.
Na skupu, koji će trajati do 29. jula, oko 500 anti i alter-globalista kroz debate, performanse, filmske projekcije i raznovrsne kulturne sadržaje predstaviće "alternative korporativnoj globalizaciji sveta" i razmeniti iskustva i informacije o toj temi. Opširnije... (Beta)

DRUGI SEMINAR U OKVIRU PROJEKTA "Izrada akcionih planova za rešavanje lokalnih problema u funkciji afirmacije inicijativa mladih i promocije mladih lidera Smederevske Palanke" sa temom "Osnovne tehnike timskog rada za stvaranje akcionog plana", održan je u Smederevskoj Palanci.
Tema prethodnog seminara je bila "Stvaranje akcionog plana". Projekat realizuje NVO Centar za razvoj Srbije u saradnji sa partnerskom NVO Evropski pokret u Smederevskoj Palanci, uz podršku Fonda za otvoreno društvo - Srbija.
Jedan od osnovnih zadataka u projektu je da obuči mlade ljude (aktiviste nevladinih, političkih, studentskih, sindikalnih, strukovnih i drugih organizacija društva) za akciju i da ih promoviše u javnosti kao buduće lidere u lokalnoj sredini.
Zadatak učesnika projekta je da identifikuju i odaberu glavne probleme u Smederevskoj Palanci, da istraže uzroke njihovog nastanka i da razviju sistematski plan za njihovo rešavanje. U toku projekta vodiće se računa da se izabrani problemi mogu realno rešiti kroz realizaciju akcionog plana.
Svoje ideje i razrađene planove/projekte učesnici projekta predstaviće građanima lokalne zajednice putem javne tribine, TV nastupa na lokalnim televizijama i u lokalnim štampanim medijima.
Treneri na seminaru su bili Lazar Marićević, diplomirani psiholog i mr Slobodan Marković, obojica iz Centra za razvoj Srbije. (CRNPSSIS)


VIŠE NEVLADINIH ORGANIZACIJA IZ CRNE GORE ORGANIZOVALO JE NA CRNOM JEZERU na Žabljaku četvrti po redu protest zbog najavljene izgradnje hidrolektrane "Buk Bijela", čijom branom bi, prema planu, bio potopljen deo kanjona Tare.
Protest je počeo šetnjom do Crnog jezera, a nastavljen potpisivanjem peticije kojom se traži da se o tom pitanju izjasni crnogorska skupština. (Beta)

POLICIJA JE PODNELA KRIVIČNU PRIJAVU zbog trgovine ljudima i lažnog prijavljivanja protiv majke, čiji identitet nije saopšten, zbog sumnje da je prodala maloletnu ćerku za 2.900 evra, a potom prijavila njen nestanak.
Načelnik Odeljenja za javni red i mir MUP-a Srbije Budimir Poluga izjavio je da je ta maloletnica prodata u Hrvatsku, a da je slučaj rasvetljen zahvaljujući saradnji sa nevladinom organizacijom Astra za borbu protiv trgovine ljudima, koja je dobila informaciju o toj prodaji maloletnice i prosledila je policiji.
Poluga je rekao da je majka otkrivena nakon što je prijavila policiji navodni nestanak ćerke, zbog čega je protiv nje podneta i krivična prijava za lažno prijavljivanje nestanka.
Prema rečima Poluge, prodaja te maloletnice potvrđena je u Centru za socijalni rad u Zagrebu, a slučaj je sada u nadležnosti istražnog sudije Okružnog suda u Beogradu. (Beta)

NEVLADINA ORGANIZACIJA "MAČKOV KAMEN" IZ KRUPNJA, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, sačinila je program kulturne manifestacije Dani Petra Radojlovića, koja će se održati od 2. do 9. avgusta 2004. godine u hotelu "Grand" i u porti crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Krupnju.
Generalni pokrovitelj manifestacije je američka razvojna organizacija USAID. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Republike Srbije, Hotel Grand Krupanj, Skupština opštine Krupanj, Teokomerc Krupanj, Agrobanka Beograd, Kompanija Rodić Kula, Evropa Osiguranje Beograd i Kompanija Braća Karić Beograd. (Mačkov kamen)

PREDSTAVNICI AMERIČKE FONDACIJE ZA RAZVOJ (ADF) DOGOVORILI SU SE O SARADNJI SA FONDOM ZA RAZVOJ VOJVODINE.
Menadžer ekonomske jedinice ADF-a Bred Dejvis (Brad Davis) rekao je da je ADF do sada u Srbiji finansirala projekte iz oblasti građanskog društva i infrastrukture, dok je svega 10 odsto uloženog novca izdvajala za ekonomski razvoj u Vojvodini.
Dejvis je naveo da će ADF u narednoj godini najviše pomagati razvoj malih i srednjih preduzeća i da namerava da finansira 25 do 30 preduzeća, ulaganjem 50 odsto bespovratnih sredstava. (Beta)

MINISTAR VERA SRBIJE MILAN RADULOVIĆ IZJAVIO JE DA ODREDBA O IMUNITETU ZA SVEŠTENA LICA u prednacrtu zakona o verskim slobodama nije usmerena na zaštitu od eventualne krivične odgovornosti, već prevashodno na zaštitu verske službe i njenog obavljanja.
Radulović je kazao da je tajna ispovesti kod sveštenog lica nepovrediva i da povodom toga sveštenik ne sme biti pozvan da svedoči.
On je dodao i da je vreme bogosluženja sveto vreme, koje "niko silom ne sme prekinuti".
"Nije, dakle, u pitanju zaštita sveštenoslužitelja, već se institutom imuniteta jemči sloboda bogosluženja i obezbeđuje autonomija crkvenih kanona", dodao je Radulović.
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji (HOPS) kritikovao je prednacrt zakona o verskim slobodama zbog člana po kome sveštenici uživaju imunitet kao narodni poslanici i sudije.
U prednacrtu zakona, koje je pripremilo Ministarstvo vera, navodi se da će "verski dostojanstvenici uživati imunitet kao narodni poslanici i sudije. Njima imunitet može da ukine samo Vrhovni sud Srbije, na opravdan predlog tužilaštva".
HOPS navodi da se predloženim zakonskim rešenjima krši načelo odvojenosti crkve od države, dok se u trojnu podelu vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu uvodi i četvrta - crkvena. (Beta)

U VRBASU JE ZAPOČEO PETODNEVNI SEMINAR EDUKACIJE 15 MLADIH NOVINARA ROMSKE NACIONALNOSTI iz osam vojvođanskih mesta koji su zaposleni u romskim redakcijama lokalnih medija.
Seminar je deo projekta "Ikar" u organizaciji nevladine organizacije "Osmeh" iz Vrbasa, i obuhvata dva petodnevna seminara na kojima će mladi novinari steći osnovna znanja iz novinarstva. (Beta)

DIREKTOR FORUMA ZA ETNIČKE ODNOSE DUŠAN JANJIĆ izjavio je da je tačna ocena ministra policije Dragana Jočića da se na jugu Srbije može očekivati "pogoršanje bezbednosne situacije" i dodao da je to "ocena koju je čuo i u Vašingtonu". (Beta)

MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA, HJUMAN RAJTS VOČ (Human Rights Watch, HRW), zatražila je da se sprovede potpuna i nezavisna istraga o odgovornosti Kfora, policije UNMIK-a i Kosovske policijske službe za martovsko nasilje u pokrajini.
U izveštaju naslovljenom "Kosovo: Neuspeh NATO i UN u zaštiti manjina", Hjuman rajts voč ocenjuje da Kfor i policija UNMIK-a "katastrofalno nisu uspeli da zaštite manjine" tokom dvodnevnog nasilja na Kosovu, uperenog protiv Srba i drugih nealbanaca.
HRW, u tekstu koji je objavljen u Briselu, savetuje da se Kforu i policiji UN pruži bolja obuka za kontrolisanje demonstracija, bolja oprema za to, a traži se i centralizovanija komanda snagama Kfora. (Beta)

23.07.2004.

PRONI OBJAVLJUJE KONKURS za projekt menadžera za Centralnu Bosnu i projekt menadžera za Vojvodinu.
PRONI je NVO koje se bavi omladinskim i društvenim razvojem, radeći na uspostavljanju nacionalnog omladinskog servisa u Srbiji i Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. PRONI je aktivan na Balkanu od 1988. i trenutno zapošljava preko 70 osoba. (PRONI)

LABRIS - GRUPA ZA LEZBEJSKA LJUDSKA PRAVA najoštrije protestvuje protiv najnovijih homofobičnih vandalističkih delovanja u Zrenjaninu koji su nastali kao reakcija na Labrisovu kampanju "Živela različitost" medijski podržanu i od strane dve zrenjaninske radio stanice - radio Kojot i radio Zrenjanin.
U Zrenjaninu su, 21. jula 2004., na fasadi kuće u kojoj se nalaze prostorije ženske nevladine organizacije "Zrenjaninski edukativni centar" osvanuli grafiti sledeće sadržine "Za Srbstvo bez pedera" i "Pederi nisu ljudi".
U proteklom periodu organizacija "Obraz" je pokrenula kontra-kampanju pod nazivom "Bolje sprečiti nego lečiti" u okviru koje su ulice oblepljene plakatima iste homofobične sadržine.
Grafiti ovakve sadržine kao i Obrazova kontra-kampanja predstavljaju otvoren poziv na nasilje prema osobama istopolne seksualne orijentacije. Zahtevamo od nadležnih državnih organa najoštriju osudu govora mržnje kao i postupanje u skladu sa zakonom prema počiniocima, navodi se u saopštenju Labrisa. (Labris)

SKUP EVROPSKIH ANTI I ALTERGLOBALISTIČKIH ORGANIZACIJA pod nazivom "Treća evropska konferencija mreže globalne narodne akcije" biće održan od 23. do 29. jula u Jajincima.
Organizacija "Drugačiji svet je moguć" će okupiti oko 500 ljudi iz sveta u okviru radionica, diskusija, prezentacija, filmskih projekcija, performansa, kulturnih događaja,i oni će razmeniti iskustva i informacije o "alternativama korporativnoj globalizaciji sveta".
Učesnici skupa dolaze u Jajince, gde će biti postavljen kamp na tri različite lokacije, a program će početi u subotu.
Jajinci su za mesto održavanja skupa izabrani zbog snažne antifašističke simbolike istoimenog parka, a održavanje skupa pomogla je i Mesna zajednica Jajinci.
Na skupu će učestvovati antiglobalisti iz Azije, severne i južne Amerike, Afrike, kao i iz svih zemalja Evrope. (Beta)

HUMANITARNI CENTAR ZA KULTURU I RAZVOJ (HCKR) pokrenuo je akciju "Dečja kuća", čiji je cilj "sistematično zaustavljanje zloupotrebe dece koja prose na ulicama Beograda", saopšteno je iz tog centra.
"Suština projekta je u postavljanju nove institucije pod nazivom 'Dečja kuća' u kojoj će biti smeštena najugroženija deca", navodi se u saopštenju.
"Dečja kuća" će deci ulice pružiti razne edukativne kurseve, kreativne radionice, pojedinačnu i porodičnu socijalnu terapiju.
Cilj je da se deca pripreme za adekvatnu resocijalizaciju u normalne životne okvire, a ciljna grupa projekta su deca do 14 godina starosti, jer do ovog uzrasta nisu krivično odgovorna.
"Dečja kuća" biće smeštena u adaptiranim kapacitetima Zavoda za vaspitanje dece i omladine u Beogradu.
Kostimirani aktivisti HCKR-a deliće promotivne letke na lokacijama "Parking servisa" i "Jugopetrola" i prikupljaće dobrotvorne priloge za "Dečju kuću". Svi aktivisti vidno su obeleženi i poseduju identifikacione kartice.
"Naša namera je da podsetimo javnost da davanjem novca deci koja prose direktno doprinosimo njihovoj zloupotrebi. Cilj je da priloge usmerimo kroz transparentan sistem do fondova koji će zaista pomoći ugroženoj deci", ističe se u saopštenju.
Projekt su podržali Skupština Beograda, "Parking servis", NIS "Jugopetrol", "Telekom Srbija", "Imlek", a očekuje se i podrška nekoliko stranih vlada i fondacija. (Beta)

U ORGANIZACIJI CRNOGORSKIH NEVLADINIH ORGANIZACIJA u nedelju će na Crnom jezeru na Žabljaku biti održan protest zbog izgradnje hidroelektrane "Buk Bijela" na Tari i potapanja dela kanjona te reke, saopšteno je iz pljevaljskog Ekološkog društva "Breznica".
Četvrtim protestom pod sloganom "Neću baru, hoću Taru", NVO sektor pokušava da spreči gradnju sistema HE "Buk Bijela".
Prema rečima predsednika "Breznice" Milorada Mitrovića prisustvo na protestu su najavili brojni građani, aktivisti NVO iz Crne Gore i Republike Srpske i mnogobrojni zaljubljenici i poštovaoci Tare.
Izgradnja HE bi trebalo da počne na proleće ukoliko ove jeseni Crna Gora i Republika Srpska postignu dogovor sa koncesionarom.
Sistem HE "Buk Bijela" bi godišnje proizvodio oko 1,3 milijardi kilovat čašova električne energije od čega bi Crnoj Gori pripala jedna trećina proizvedene struje.
NVO upozoravaju da bi izgradnjom te HE bilo potopljeno 12 kilometara kanjona Tare sa više od 20 bukova i obradive površine na Šćepan polju. (Beta)

MEĐUNARODNA KRIZNA GRUPA u Briselu je ocenila da izborna pobeda Borisa Tadića "predstavlja korak napred za reformski opredeljene demokratske snage u Srbiji", uz opasku da "pobeda reformiste Tadića ne znači i da će reforme automatski ponovo biti pokrenute". (Beta)

22.07.2004.

EVROPSKA UNIJA (EU) JE ZA 2004. ODVOJILA 1.000.000 EVRA ZA PODRŠKU DOMAĆIM NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA U SCG, rekao je šef Delegacije Evropske komisije u SCG Džefri Baret (Geoffrey Barrett), na svojoj oproštajnoj konferenciji u Beogradu.
Delegacija Evropske komisije u SCG objavila je konkurs za finansiranje projekata iz oblasti jačanja demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona u SCG, uz finansijsku pomoć iz programa EU "Evropska inicijativa za demokratiju i ljudska prava" (EIDHR), rekao je Baret.
Dokumentacija za prijavu projekata može se naći na sajtu www.delscg.cec.eu.int, a rok za podnošenje projekata je 15. septembar 2004.
Na konferenciji za novinare su govorili:
- Džefri Baret, ambasador Evropske komisije u SCG
- Marija Jančić, savetnik za civilno društvo u Delegaciji Evropske komisije u Srbiji i Crnoj Gori
- Bogdan Gavanski, EIDHR tehnički asistent u Delegaciji Evropske komisije u SCG. (Beta/CRNPS)


PROMOCIJA/PREDSTAVLJANJE KONKURSA ZA PROJEKTE IZ OBLASTI JACANJA DEMOKRATIJE I LJUDSKIH PRAVA DELEGACIJE EVROPSKE KOMISIJE U SRBIJI I CRNOJ GORI biće upriličena u Panoniji/CRNPS Vojvodine u Novom Sadu u petak 23. jula 2004. od 12-14 sati za predstavnike NVO iz Vojvodine i vojvođanske medije.
Konkurs će predstaviti Marija Jančić, savetnik za civilno društvo u Delegaciji i Bogdan Gavanski, tehnički asistent pri Delegaciji. (CRNPSV - Novi Sad)

KONFERENCIJA GLOBALNE NARODNE AKCIJE


ORGANIZACIONI ODBOR MUZIČKOG URBAN FESTIVALA "NISOMNIA" , koji će se održati u Nišu, od 13 do 15 avgusta, poziva nevladine organizacije iz Južne Srbije koji žele da imaju svoj info-pult u okviru NVO Sajma za vreme trajanja festivala. Organizacioni odbor festivala će omogućiti svim zainteresovanim NVO-ima iz Južne Srbije da za vreme trajanja festivala (od 13. do 15. avgusta) u Tvrđavi imaju svoj štand gde će moći da u vreme festivala dele svoj propagandni materijal i na taj način posetioce festivala upoznaju sa aktivnostima svoje organizacije. Organizatori Nisomnia-e će snositi troškove izrade i postavljanja štandova.
Sve zainteresovane NVO treba da se prijave najkasnije do ponedeljka, 2. avgusta do 15h na e-mail: info@nisomnia.org.yu (sa naznakom "za NVO sajam") ili na telefone: 018/513 275, 512 172, 512 173, fax 511 277.
Kontakt osobe iz organizacionog odbora Nisomnie su: Marija Peternel, Ninoslav Krstić.

INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA se od ponedeljka 26.07.2004. godine, nalazi na novoj adresi:
Cvijićeva 31
11 000 Beograd
Tel/Fax : + 381(0)11/32 90-348, 32 90 349, 32 91 179

SVE ZAINTERESOVANE NEVLADINE ORGANIZACIJE IZ VOJVODINE koje žele da prezentuju svoje aktivnosti i postignute rezultate mogu se obratiti Novosadskom humanitarnom centru NSHC koji realizuje projekt "Podrška promociji, regionalnom i međusobnom povezivanju nevladinih organizaciji u Vojvodini", koji podrzava Fond za razvoj neprofitnog sektora AP Vojvodine. U prilogu je poziv i prijavni list. (NSHC)

POZIV NA RADIONICU OSLOBODITE INFORMACIJE!


KULTURNI CENTAR DAMAD je započeo realizaciju omladinskog programa pod nazivom Youth Cultural Summer.
Projekat se realizuje u Novom Pazaru i osmišljen je kao niz kulturnih manifestacija koje će se dešavati od 20.7. do 31.8.
Svakog utorka počevši od 20.7. mladi će biti u prilici da posete i uzmu učešće u nekom od planiranih događaja (izložbe slika i fotografija, književne večeri, tematske žurke, projekcije filmova...).
Realizatori ovih aktivnosti su edukovani mladi lideri Kulturnog Centra DamaD.
Ovaj program se realizuje u okviru teenNET@center projekta koji je podržan od USAID-a i BCYF-a i namenjen je deci i mladima u Novom Pazaru nudeći im mogućnosti za alternativno obrazovanje, besplatne časove kompjutera, radionice za razvijanje kreativnosti i kurseve ljudskih prava, demokratije i nenasilne komunikacije. (DamaD)

MEDIJSKE ASOCIJACIJE SCG ZATRAŽILE SU od Direkcije za informisanje Saveta ministara SCG da obelodane ugovor kojim su, bez aukcije i tendera, "znatna imovina Kompanije 'Borba' postali manjinski kapital preduzeća 'Poslovni klub Borba'".
Savez novinara SCG, Udruženje novinara Srbije (UNS) i Sindikat novinara Srbije saopštili su da "imaju razloga da budu zabrinuti" za sudbinu zaposlenih i medija "Borba" i "Ekonomska politika", jer za poslednje četiri godine "nije rešen status nijednog glasila kojem je osnivač državna zajednica". (Beta)

ČETVRTI LETNJI EKOLOŠKI KAMP "ĐERDAP 2004" biće održan od 23. jula do 1. avgusta, saopšteno je iz Ekološkog društva "Endemit" iz Beograda koje organizuje ovaj projekt.
"Misija Letnjeg ekološkog kampa 'Đerdap' jeste unapređivanje stanja i kvaliteta životne sredine na teritoriji Nacionalnog parka Đerdap, kao dela Karpatske Srbije", navodi se u saopštenju.
Cilj ovog kampa je formiranje detaljne baze podataka o stanju životne sredine u ovom području, radi utvrđivanja mera koje treba preduzeti za njenu zaštitu.
Jedna od težnji ovog projekta je i da Nacionalni park Đerdap u Srbiji i Park prirode Portile de Fier u Rumuniji UNESKO proglase za Međudržavni rezervat biosfere, kako bi se bolje zaštitili priroda, predeo i kultura te oblasti. (Beta)

U KRAGUJEVCU SU POČELI RADOVI na izgradnji spuštenih ivičnjaka i postavljanju rampi koje će omogućiti lakše kretanje invalida.
Izgradnja spuštenih ivičnjaka i rapmi za invalide realizuje se pod sloganom "Grad bez barijera" u okviru programa "Revitalizacija zajednice kroz demokratsku akciju" i biće završen do septembra meseca ove godine.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uložila je u ovaj projekat 33.000 dolara, a gradski Fond za uređenje građevinskog zemljišta izdvojio je 8.500 dolara. (Beta)

PREDSEDNIK ZRENJANINSKOG ODBORA OTAČASTVENOG POKRETA OBRAZ Vitomir Malešev izjavio je da taj pokret "nema nikakve veze" sa ispisivanjem uvredljivih grafita na kući u Zrenjaninu u kojoj se povremeno okupljaju aktivistkinje za promociju lezbejskih prava.
Uvredljive poruke na račun homoseksualaca osvanule su na kući u kojoj se povremeno okupljaju aktivistkinje grupe za promociju lezbejskih ljudskih prava iz Zrenjanina "Tabu".
Nedelju dana ranije zrenjaninski odbor "Obraza" označio je početak kampanje "Bolje sprečiti nego lečiti" u nameri da, kako se izrazio Malešev, "ukaže da je pojava i delovanje organizacija koje štite prava homoseksualaca i drugih neblagoslovenih bića krajnji pokazatelj šta nam to nude Evropa, Novi svetski poredak i Soroševo otvoreno građansko društvo". (Beta)

21.07.2004.

U BEOGRADSKOM MEDIJA CENTRU U ČETVRTAK 22. JULA U 10 ČASOVA DELEGACIJA EVROPSKE KOMISIJE U SRBIJI I CRNOJ GORI ĆE PREDSTAVITI KONKURS za projekte iz oblasti jačanja demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona u Srbiji i Crnoj Gori uz finansijsku pomoć iz programa Evropske Unije "Evropska inicijativa za demokratiju i ljudska prava (EIDHR)". Na konferenciji za novinare će govoriti:
- Džefri Baret, ambasador Evropske komisije u SCG
- Marija Jančić, savetnik za civilno društvo u Delegaciji Evropske komisije u Srbiji i Crnoj Gori
- Bogdan Gavanski, EIDHR tehnički asistent u Delegaciji Evropske komisije u SCG.
Za 2004 godinu Evropska Unija je obezbedila za gore navedeni program finansijska sredstva u iznosu od EUR 1,000,000 radi podrške nevladinom sektoru u Srbiji i Crnoj Gori.
Tematski prioriteti su sledeći: Obuka i edukacija u oblasti ljudskih prava; Sloboda izražavanja i nezavisnost medija; Efikasno javno upravljanje; Borba protiv torture i nekažnjivosti; i Borba protiv rasizma i zaštita prava manjina.
Kompletna dokumentacija za prijavu projekata može se dobiti na web site Delegacije: www.delscg.cec.eu.int .
Rok za podnošenje projekata je 15. septembar, 2004. do 16h00 (beogradsko vreme). (Medija Centar/Delegacija Evropske komisije u Srbiji i Crnoj Gori)

NAČELAN DOGOVOR SA OPŠTINOM Pljevlja da u izradi Statuta i pojedinih opštinskih akata i odluka učestvuju i predstavnici lokalnih nevladinih organizacija, postigli su Predstavnici Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).
Kako se navodi u saopštenju CRNVO to je dogovoreno tokom razgovora predstavnika CRNVO sa gradonačelnikom Radomanom Gogićem.
Gradonačelnik Gogić je, navodi se u saopštenju, tokom sastanka "izrazio pozitivan stav, da se u Komisijama i Radnim grupama koje će raditi na Statutu opštine, Poslovniku o radu Skupštine opštine, Odluci o finansiranju projekata NVO, Odluci o Savetu za razvoj i zaštitu lokalne samouprave, nađu i predstavnici nevladinih organizacija".
Tokom sastanka, predstavnici Centra su upoznali gradonačelnika Gogića sa aktivnostima na realizaciji projekta "Osnaživanje demokratskih procesa na lokalnom nivou" koji se u Crnoj Gori ostvaruje uz podršku Međunarodnog centra "Ulof Palme".
"Kasnije, tokom sastanka sa predstavnicima NVO sektora obnovljena je koalicija nevladinih organizacija i formirana Radna grupa, koja će nastojati da zajedno sa opštinskim organima donese što kvalitetnije odluke na lokalnom nivou", zaključuje se u saopštenju CRNVO-a. (Beta)

JULSKI BILTEN EVROPSKE AGENCIJE ZA REKONSTRUKCIJU
Na engleskom: http://www.ear.eu.int/publications/main/news-a1b2za3zz4.htm
Na srpskom: http://www.ear.eu.int/srpski/main/news-a1a2f3af4.htm

GRAFITI UVREDLJIVE SADRŽINE koji se odnose na osobe homoseksualne orjentacije ispisani su na kući gde se povremeno okupljaju aktivistkinje grupe za promociju lezbejskih ljudskih prava iz Zrenjanina "Tabu".
Incident u Zrenjaninu se dogodio samo nedelju dana pošto je predsednik Otačastvenog pokreta Obraz u Zrenjaninu Vitomir Malešev označio početak kampanje "Bolje sprečiti nego lečiti".
Cilj kampanje je, kako je rekao "želja da se još jednom ukaže da je pojava i delovanje organizacija koje štite prava homoseksualaca i drugih neblagoslovenih bića krajnji pokazatelj šta nam to nude Evropa, Novi svetski poredak i Soroševo otvoreno građansko društvo". (Beta)

REZOLUCIJA SKUPŠTINE SRBIJE O PRIKLJUČIVANJU EVROPSKOJ UNIJI (EU) , koja bi trebalo da bude usvojena u septembru, biće prvi pokazatelj političkog konsenzusa o neophodnosti evropskih integracija, izjavila je predstavnica Evropskog pokreta u Srbiji Jelica Minić. (Beta)

U UŽEM IZBORU OD OSAM KANDIDATA za ovogodišnju nagradu organizacije Transparensi internešenel koja se dodeljuje za borbu protiv korupcije nalazi se Milica Bisić, zamenica bivšeg ministra finansija Božidara Đelića.
Vodeća međunarodna nevladina organizacija za borbu protiv korupcije u svetu čije je sedište u Berlinu, izabrala je Milicu Bisić zbog njenih zasluga u vreme kada se nalazila na čelu poreske uprave u Republici Srpskoj.
Bisić je poreklom iz BiH i profesor je na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Trenutno radi kao direktor poreskog odeljenja revizorske kuće KPMG.
Komisija za dodelu priznanja sastavljena je od 11 uvaženih boraca protiv korupcije iz čitavog sveta, među kojima su i bivši dobitnici te prestižne nagrade.
Kako se navodi u saopštenju, pobednici za 2004. godinu biće proglašeni 12. septembra, dok će peta po redu svečana ceremonija dodele priznanja biti održana u oktobru na godišnjem zasedanju Transparensi internešnela u Najrobiju u Keniji. (Beta)

"TOPLIČKA INICIJATIVA" od septembra će svoje aktivnosti proširiti i na Kosovo u cilju uspostavljanja mira u tom regionu.
"U Gnjilanu ćemo otvoriti kancelariju i za septembar već imamo plan za realizaciju četiri projekta koji će omogućiti bolju komunikaciju civilnih i opštinskih struktura putem nevladinih organizacija sa obe strane administrativne linije", rekao je koordinator inicijative u Prokuplju Miloš Kostić.
Kostić je kazao da je otvaranje kancelarije Topličke inicijative logičan nastavak svih dosadašnjih aktivnosti te organizacije koje su usmerene na stvaranje "potpune prekogranične mreže i saradnje civilnog društva u južnoj Srbiji i Kosmetu".
OEBS će pomoći otvaranje kancelarije u Gnjilanu zahvaljujući kojoj će se ostvariti bliža saradnja civilnog društva u južnoj Srbiji sa opštinama duž administrativne linije, rekao je Kostić.
"Toplička inicijativa" je do sada delovala u sedam opština Topličkog okruga i opštinama Bojnik, Sjenica i Tutin, a osnovali su je konzorcijum Evropskog pokreta u Srbiji i Ekspertska mreža. (Beta)

PREDSTAVNICI FONDA ZA HUMANITARNO PRAVO (FHP) I KOMITETA PRAVNIKA ZA LJUDSKA PRAVA (JUKOM) ocenili su da su vlasti u Beogradu odgovorne što haškom optuženiku Goranu Hadžiću nije uručena optužnica, te da taj propust mogu da isprave jedino njegovim pronalaženjem i izručenjem Haškom sudu. (Beta)

U KAMPU CRVENOG KRSTA u Bačkom Monoštoru počeo je međunarodni letnji kamp mladih aktivista te organizacije iz Švajcarske, Hrvatske, BIH, Makedonije i SCG.
U Opštinskoj organizaciji Crvenog krsta u Somboru rečeno je da će kamp na temu "Komunikacijom i kulturnom razmenom do tolerancije i uzajamnog poštovanja", trajati do 31. jula.
Organizator kampa je švajcarska humanitarna organizacija "Opštine zajedno", a taj susret mladih organizuje se treći put. (Beta)

20.07.2004.

MREŽA ODBORA ZA LJUDSKA PRAVA U SRBIJI - CHRIS, u dvodnevnoj poseti Negotinu obišla je Okružni sud, Samostalnu televiziju Negotin, Odbor za ljudska prava Negotin i Resurs centar Negotin gde je održana konferencija za novinare.
Mrežu CHRIS, predstavljali su: Suzana Antić Ristić, predsednica Odbora za prava čoveka Vranje, Dragan Đorđević, predsednik Odbora za ljudska prava Niš, Alija Halilović, predsednik Građanskog foruma Novi Pazar i Dušan Prvulović, predsednik Odbora za ljudska prava Negotin i koordinator Mreže. (Dusan Prvulović, koordinator Mreze CHRIS)

U SUĐENJIMA ZA RATNE ZLOČINE NA SUDOVIMA U HRVATSKOJ prisutni su etnička pristrasnost i nedostatak profesionalizma, ocenila je organizacija za zaštitu ljudskih prava "Hjuman rajts voč" (Human Rights Watch - HRW).
U saopštenju HRW kao primer navodi sudski proces protiv Ivanke Savić iz Vukovara, koja je, kako se navodi, bez stvarnih dokaza 21. januara ove godine osuđena za ratne zločine.
Hrvatska ministarka pravde Vesna Škare Ožbolt izjavila je da je neugodno iznenađena najnovijim izveštajem organizacije "Hjuman rajts voč". (Beta)

KONKURS ZA DODELU SREDSTAVA IZ FONDA ZA EVROPSKE INTEGRACIJE predstavio je u Izvršnom veću Vojvodine Fond za razvoj neprofitnog sektora Vojvodine, u saradnji sa Fondom za evropske integracije.
U saopštenju vojvođanske vlade navodi se da je Kards (Cards) program Evropske unije pomogao u raspisivanju konkursa za dodelu sredstava u ukupnom iznosu od 850.000 evra, a pojedinačne donacije za odobrene projekte iznosiće između 1.000 i 60.000 evra.
Na konkursu za dodelu sredstava za period od jednog do devet meseci, mogu da učestvuju isključivo nevladine organizacije, kulturne i obrazovne ustanove, kao i naučne i sportske ustanove.
Rok za predaju projekata koji će učestvovati na konkursu je 1. septembar, a ugovori o dodeli sredstava trebalo bi da budu potpisani do 1. decembra. (Beta)

ŠEF DELEGACIJE EVROPSKE KOMISIJE u Beogradu Džefri Baret ukazao je da su saradnja sa Haškim tribunalom, harmonizacija ekonomskih odnosa Srbije i Crne Gore i funkcionisanje državne zajednice glavni uslovi za pristupanje SCG Evropskoj uniji (EU). (Beta)

DOGOVOR O STRATEŠKOM PARTNERSTVU za jačanje borbe za smanjenje siromaštva i poboljšanje uslova rada u zemljama u razvoju postigle su Evropska komisija i Međunarodna organizacija za rad (MOR).
To partnerstvo treba i da ojača saradnju u postizanju Milenijumskih ciljeva UN za razvoj, programa MOR-a "Pristojan posao za sve" i drugih međunarodno dogovorenih ciljeva, objavila je MOR. (Beta)

MEĐUNARODNI KONGRES SLEPIH EPSERANTISTA biće održan od 7. do 14. avgusta u beogradskom Studentskom gradu, a organizator ovog skupa je Udruženje slepih esperantista Srbije i Crne Gore "La suda stelo" (Južna zvezda).
Udruženje slepih esperantista osnovano je 1973. godine, kada je održan i njihov međunarodni kongres u Beogradu. (Beta)

19.07.2004.

BILTEN EVROPSKE AGENCIJA ZA REKONSTRUKCIJU U SRBIJI - JUL 2004


SASTANAK PREDSTAVNIKA DELEGACIJE EVROPSKE KOMISIJE U SCG I LOKALNIH NVO održan je 16. jula 2004. u LINGVA Centru - Kraljevo, u organizaciji LINGVA/Centra za razvoj neprofitnog sektora centralne Srbije.
Tema sastanka je bila upoznavanje sa novim konkursom iz EIDHR mikroprojekt programa, koji ima za cilj jačanje demokratije, ljudskih prava, kao i vladavine prava, a sve u okviru podrške globalnom procesu demokratizacije, razvoja građanskog društva i zaštite ljudskih prava u Srbiji.
Predstavnici Delegacije Evropske Komisije: Marija Jančić, savetnik za civilno društvo i Bogdan Gavanski, EIDHR tehnički asistent, upoznali su predstavnike lokalnih NVO i medija sa tematskim prioritetima na koje će predlozi projekata morati da se odnose, procedurom vezanom za podnošenje predloga projekata, kao i kriterijumima na osnovu kojih će se vrednovati predlozi projekata. Sastanku je prisustvovalo 33 predstavnika NVO-a i medija, iz pet opština centralne Srbije.
Evropska Unija je obezbedila za navedeni program finansijska sredstva u iznosu od 1,000,000 EUR radi podrške nevladinom sektoru u Srbiji i Crnoj Gori.
Kompletna dokumentacija za prijavu projekata može se dobiti na web site Delegacije: www.delscg.cec.eu.int. Rok za podnošenje projekata je 15. septembar 2004. (CRNPSCS)


NOVO ELEKTRONSKO IZDANJE MAGAZINA O KORUPCIJI "PULS" Centra za menadžment u julu za temu broja donosi analizu fenomena pranja novca. Ostali sadržaj julskog broja razmatra reformu domaćeg zakonodavstva na planu sprečavanja sukoba javnog i privatnog interesa, analizira obeležja trgovine ljudima u Srbiji i otkriva činioce koji su uticali na širenje ilegalne trgovine oružjem na Balkanu. Međunarodne teme u novom broju su preporuke Radne grupe za finansijske mere protiv pranja novca i zloupotrebe u dodeli međunarodne pomoći. U rubrici "Korupcija nekad" prikazana je Afera Teokarević iz vremena Kraljevine Jugoslavije.
Detaljnije o novom elektronskom broju časopisa na: www.management.org.yu/thepulse.php. (Centar za menadžment)

PRVI SEMINAR u okviru projekta izrade akcionih planova za rešavanje lokalnih problema u funkciji afirmacije inicijativa mladih i promocije mladih lidera Smederevske Palanke održan je u Smederevskoj Palanci. Projekat realizuje NVO Centar za razvoj Srbije u saradnji sa lokalnom partnerskom NVO Evropski pokret u Smederevskoj Palanci, uz podršku Fonda za otvoreno društvo - Srbija.
Glavni cilj projekta je pokretanje javne debate o glavnim pitanjima (problemima) sa kojima se sreću građani u Smederevskoj Palanci i da se time mladi uključe u proces donošenja odluka.
Jedan od osnovnih zadataka u projektu je da obuči mlade ljude (aktiviste nevladinih, političkih, studentskih, sindikalnih, strukovnih i drugih organizacija društva) za akciju i da ih promoviše u javnosti kao buduće lidere u lokalnoj sredini.
Zadatak učesnika projekta je da identifikuju i odaberu glavne probleme u Smederevskoj Palanci, da istraže uzroke njihovog nastanka i da razviju sistematski plan za njihovo rešavanje. U toku projekta vodiće se računa da se izabrani problemi mogu realno rešiti kroz realizaciju akcionog plana.
Svoje ideje i razrađene planove/projekte učesnici projekta predstaviće građanima lokalne zajednice putem javne tribine, TV nastupa na lokalnim televizijama i u lokalnim štampanim medijima. (CRNPSSIS)


SEMINAR NA TEMU "PRENOS ISKUSTAVA U RAZVOJU MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA I POLJOPRIVREDE" održan je u Topoli 16.7.2004, uz prisustvo načelnika odeljenje za privredu, predstavnika poslovnih i poljoprivrednih udruženja, različitih institucija i donatora, predsednika SO i IO iz sledećih opština: Topola, Paraćin, Smederevska Palanka, Rača, Aranđelovac, Knić, Lapovo, Kragujevac, Mladenovac, Batočina, Rekovac, Gornji Milanovac, Ćuprija, Svilajnac, Despotovac, Jagodina.
Na sastanku u Topoli 22. januara 2004.godine predstavljene su aktivnosti Razvojnog programa opštine Topola, koji se u opštini Topola sprovodi u periodu mart 2002 - februar 2005. godine, donatorskim sredstvima Švedske Agencije za međunarodni razvoj i saradnju - SIDA.
Program je takođe organizovao: seminar o upravljanju prostorom 29. i 30. aprila 2004. godine, seminar o razvoju loklanih inicijativa u procesu sprovođenja projekata u mesnim zajednicama 25. maja 2004. godine i seminar o razvoju nevladinih organizacija u opštini Topola i njihovo uključivanje u proces reformi u lokalnoj zajednici 17.6.2004.
Cilj seminara je prezentacija iskustava stečenih tokom sprovođenja Razvojnog programa u Topoli "Topola na potezu" kroz aktivnosti razvoja malih i srednjih preduzeća i razvoja poljoprivrede, podrške njihovom uključivanju u tekuće razvojne procese i njihovom osamostaljivanju, kao i u integraciji u standarde EU.
Želja organizatora je bila da se na ovom seminaru razmene stečena iskustva sa iskustvima razvoja malih i srednjih preduzeća, kao i poljoprivrednog sektora u opštinama koje su pozvane da učestvuju na njemu i da se otpočne proces regionalne saradnje sa učesnicima seminara.
Namera je bila da se prezentuje ceo proces rada u poslovnom sektoru u Topoli sa posebnim naglaskom na aktivnostima koje se sprovode u cilju stvaranja uslova za njihovu održivost i ostvarivanje partnerstva sa lokalnom vlašću i institucijama u opštini Topola. (CRNPSSIS)


ČIŠĆENJE KORITA REKE STUDENE u specijalnom rezervatu prirode - Jelašnička klisura organizovali su 10. jula, Italijanska humanitarna organizacija Cooperazione Internazionale - COOPI, u saradnji sa EKOPOLISmrezom, promoterom kampanje "Clean up The World", Protektom, Zavodom za zaštitu prirode Srbije, JP "Srbijasume", JKP "Mediana" i JKP "Naissus" uz pomoć nevladinih organizacija, volontera i meštana sela Jelašnica, Cuklenik i Studena.
Oko 150 učesnika ove jedinstvene ekološke akcije radilo je na čišćenju deponija i samoniklog rastinja u ovom jedinstvenom rezervatu prirode pripremajući ga za uživanje u letnjim mesecima. Izvezeno je osam kamiona smeća sa izletišta Potkapina i korita Studenske reke.
U saradnji sa gradom Nišom i opštinom Niška Banja akcija će se nastaviti i u drugoj polovini septembra meseca a zatim će biti obezbeđeni kontejneri za svako domaćinstvo i ustanovljeno organizovano odvoženje smeća sa ovog područja.
Ova aktivnost je deo trogodišnjeg projekta koji ima za cilj poboljšanje uslova rukovođenja i kontrola hidro i resursima životne sredine grada Niša, posebno zaštićenih prirodnih dobara Sićevačke i Jelašničke klisure. Sredstva za ove namene obezbedilo je Ministarstvo inostranih poslova Italije. (INFOekopolismreža)

PREMA NAJNOVIJEM ISTRAŽIVANJU INTERNET SERVIS PROVAJDERA EUTELNET-A (rang.eutelnet.com), najposećeniji nekomercijalni sajt u Srbiji i Crnoj Gori je web prezentacija Forum-a NVO Kraljevo (NVO LINGVA i Kraljevački centar za ljudska prava). Web prezentacija Foruma NVO Kraljevo, nalazi se na 12. mestu, na listi od 300 najposećenijih sajtova u Srbiji i Crnoj Gori. Rang lista "YU top 100" se formira na osnovu podataka najrelevantnijeg svetskog pretraživača za rangiranje domena Alexa Web Search (www.alexa.com). Prema podacima ovog američkog pretrazivaca (www.alexa.com/browse/categories?catid=49499), po posećenosti, web prezentacija Forum-a NVO se nalazi na četvrtom mestu u svetu (u kategoriji: Društvo- ljudska prava i slobode). Na ovoj rang listi, najposećenije web prezentacija imaju Amnesty International, Human Rights Watch, Electronic Frontier Foundation, Forum NVO Kraljevo i American Civil Liberties Union.
Na adresi www.forumnvo.org.yu, prezentovane su informacije o aktivnostima Foruma NVO Kraljevo, direktorijumi (za 2004.) međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, aktivnih u Srbiji i Crnoj Gori, pregled štampe iz vodećih svetskih medija, analize, izveštaji i preporuke o ljudskim pravima, torturi, izbeglicama, Romima, problemu Kosova... Na prezentaciji se nalaze i forme projekata koje je Forum NVO realizovao, ili je njihova realizacija u toku. (CRNPSCS)

U OKVIRU PROJEKTA "POMOĆ ZA SVE" Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) sa 26.500 dolara pomogla je adaptaciju zgrade Crvenog krsta u Kraljevu i obezbedila šest računara sa pratećom opremom za mlade Rome koji žive u ovoj opštini.
"Zahvaljujući računarima koji su instalirani u zgradi Crvenog krsta veliki broj romske dece ima mogućnost da se upoznaju sa radom na računaru i da se obuče za neki budući posao", kazao je član Saveta građana Zoran Petrović.
U Kraljevu živi oko 2.500 Roma, među kojima je najviše (oko 40 odsto) mladih, od 16 do 25 godina. (Beta)

HUMANITARNI CENTAR ZA INTEGRACIJU I TOLERANCIJU (HCIT) iz Novog Sada pozvao je izbegle i prognane iz Hrvatske da "masovno" podnesu zahteve za stambeno zbrinjavanje u toj državi.
"Masovno podnošenje zahteva moglo bi poslužiti kao pogodan instrument vršenja pritiska i na hrvatske vlasti i na međunarodne faktore da se ovo pitanje napokon reši u skladu s osnovnim ljudskim pravima i preuzetim obavezama Hrvatske", navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
HCIT je saopštio da su netačne informacije u medijima da se Srbima u Hrvatskoj vraćaju stanarska prava i ocenio da se na taj način kod Srba izazivaju "preuranjene i lažne nade i zbunjenost".
"Te informacije nisu tačne, jer nemaju osnove u važećim propisima Hrvatske. Nije rijec o povratu stanarskih prava u Hrvatskoj, već o mogućnosti da bivši nositelji stanarskih prava podnesu do kraja ove godine zahteve za stambeno zbrinjavanje", navodi se u saopštenju HCIT-a.
Dodaje se da zahteve mogu podneti samo oni raniji nosioci stanarskih prava koji se žele vratiti i trajno živeti u Hrvatskoj. (Beta)

ORCA JE PROMENILA E-MAIL ADRESU i ona je sada: orcabeograd@yahoo.com. Do sada korišćene e-mail adrese: orca_beograd@yahoo.com, orca_vet@yahoo.com, i orcawild@europe.com nisu u funkciji.
Poštanska adresa, telefon i sajt ostali su isti:
Bulevar JNA 18
Tel: + 381 64 235 325 9;
e-mail: orcabeograd@yahoo.com
Web site: www.orca.org.yu
(Elvir Burazerović, predsednik ORCA)

SAOPŠTENJA INICIJATIVE MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA


16.07.2004.

PROMOCIJU NOVOG KONKURSA U OKVIRU "EIDHR MICRO PROJECTS" PROGRAMA, ZA 2004. GODINU ORGANIZOVALA JE U BUJANOVCU nevladina organizacija Odbor za ljudska prava Vranje - kancelarija CHRIS Vranje, u saradnji sa Delegacijom Evropske Komisije u Srbiji i Crnoj Gori, u utorak, 13. jula 2004. godine.
Novinarima i predstavnicima preko 20 nevladinih organizacija iz Pčinjskog i Jablaničkog okruga, na konferenciji za medije koja je održana pre početka promocije, obratio se Ambasador EU u SCG gospodin Geoffrey Barrett. On je između ostalog istakao značaj ovakve podrške razvoju trećeg sektora i njegove uloge u daljoj demokratizaciji društva i stvaranju uslova za ulazak SCG u Evropsku Uniju. Gospodin Barrett je posebno naglasio značaj saradnje naše zemlje sa Haškim Tribunalom, koja predstavlja i presudni korak za dalji put u evropske integracije.
Sa detaljima konkursa (koji je objavljen 15.07.2004.) prisutne su upoznali Marija Jančić - Civil Society and Humanitarian Officer i Bogdan Gavanski - EIDHR Technical Assistant. (CHRIS VRANJE, ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA VRANJE)
 


VLADIN PREDLOG IZMENA ZAKONA O RADIOFUZIJI kritikovali su Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) i Medija centar i zatražili da se postojeći tekst poboljša amandmanom.
"...Smatramo da bi promena celokupnog Zakona samo dodatno otežala i prolongirala ionako tešku situaciju u medijima. Amandman na Zakon vidimo u ovom trenutku kao jedino prihvatljivo alternativno rešenje za otklanjanje blokade rada Radiodifuznog saveta", navodi se u zajedničkom saopštenju te tri medijske organizacije.
Ocenjeno je da "koren problema sa Savetom Republičke radiodifuzne agencije treba tražiti u činjenici da je nacrt Zakona o radiodifuziji... pred usvajanje u Skupštini 2002. godine izmenjen utoliko što je spisak ovlašćenih predlagača članova Saveta izmenjen na uštrb civilnog sektora, te stvoren model koji omogućava da uticaj države na agenciju, a time i na sveukupnu radiodifuziju, postane preovlađujući". (Beta)

SAJT WWW.RASKA.CO.YU PRESTAJE SA RADOM zbog odluke vlasnika domena www.raska.co.yu da ne dozvoli objavljivanje fotografija i teksta povodom posete predstavnika nevladine organizacije "RAS" iz Raške Srebrenici 11.07.2004.
  


IZVRŠNI DIREKTOR PROJEKTA "BALKANSKI FOND ZA DEMOKRATIJU" IVAN VEJVODA izjavio je da je pobeda demokratskog kandidata Borisa Tadića bila "ključni politički momenat u ključnoj zemlji na Balkanu".
"Novi predsednik je deo šire, nove generacije naprednih demokratskih lidera koji se bore sa teškom realnošću koju stvara teška ekonomska situacija i istovremeno snažno guraju ka ispunjenju svih preostalih međunarodnih obaveza zemlje", kazao je Vejvoda pred Spoljnopolitičkim odborom američkog Senata.
Pred tim odborom juče je održana diskusija na temu "Američka politika prema jugoistočnoj Evropi - nedovršeni posao na Balkanu".
Prva od tih obaveza je, prema rečima Vejvode, saradnja sa Haškim tribunalom. Tadić je to "jasno označio kao prioritet u govoru na svojoj inauguraciji", podsetio je Vejvoda.
Tadić je takođe, "zajedno sa drugim ključnim liderima u vreme martovskih nereda na Kosovu, zauzeo odgovornu poziciju i nastojao da radi zajedno sa Ujedinjenim nacijama, Evropskom unijom, NATO i OEBS-om kako bi se pronašlo rešenje za smirivanje tenzija i okončanje nasilja i patnje", rekao je on.
Vejvoda je dodao da je napredak u integracionim procesima, na primer u olakšavanju viznog režima, ključan kao podsticaj na dugom putu ka demokratskom društvu zasnovanom na slobodnom tržištu.
"Socijalna cena koja se pritom plaća je ogromna i zato su demokratski reformatori suočeni sa visokim očekivanjima građana. Ukoliko ih ne ispune, društvo bi lako moglo postati plen populističke demagogije ekstremne desnice", kazao je Vejvoda i naveo da na to upozorava i broj glasova koje je na predsedničkim izborima u Srbiji osvojio "nacionalistički, populistički kandidat". (Beta)

REX - KULTURNI CENTAR B92


SAMIT MLADIH JUGOISTOČNE EVROPE MOVE! održan je u Novom Sadu od 1. do 4. jula.
Samit je održan u okviru festivala EXIT, najvećeg muzičkog festivala u regionu. Na Samitu je učestvovalo preko dvesta omladinskih aktivista iz zemalja Jugoistočne Evrope. Kroz tribine, debate, predavanja i radionice govorilo se o omladinskom aktivizmu, učešću mladih u upravljanju, prigovoru savesti, slobodi kretanja, nacionalizmu...
Učesnici su imali mogućnost da predstave svoje organizacije posetiocima festivala(više od 130.000) na posebnoj sceni PLACE TO MOVE! Otvaranju festivala prisustvovao je i novoizabrani predsednik Srbije Boris Tadić.
Samit mladih Jugoistočne Evrope MOVE! organizovali su Građanski pakt za Jugoistočnu Evropu, Udruženje EXIT i Mediumgroup iz Novog sada sa osnovnim ciljem da podstaknu mlade u regionu da se uključe u društveni život i uzmu svoju budućnost u svoje ruke. There's no future without your move! (Građanski pakt za Jugoistočnu Evropu)

KONFERENCIJA "Best practices of sustainable solutions for displacement in the former Yugoslavia, in the context of local community development - equal access to rights" održana je u Fojnici je od 23. do 25. juna, u organizaciji građanskog pakta za Jugoistočnu Evropu, Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope i Opštine Fojnica.
U radu konferencije učestvovalo je stotinak predstavnika lokalnih uprava i nevladinih organizacija, predstavnika vlada iz zemalja bivše Jugoslavije i diplomata i predstavnika međunarodnih organizacija koje deluju na ovom prostoru.
Razmatrajući na radionicama neke od najboljih primera učešća lokalne zajednice u procesu povratka, učesnici su izradili niz preporuka lokalnim nevladinim organizacijama, lokalnim vlastima, nacionalnim vladama u regionu i međunarodnim organizacijama. Namera organizatora i učesnika konferencije je da ovim preporukama pomognu lokalne inicijative za ostvarivanje ostvarivog povratka. (Građanski pakt za Jugoistočnu Evropu)

ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA BOR POČINJE REALIZACIJU PROJEKTA "OD RADNIKA DO PREDUZETNIKA" pod pokroviteljstvom Specijalnog fonda za podršku civilnom društvu u opštinama istočne i zapadne Srbije a uz partnerstvo Borskog okruga i udruženja poslovnih žena Srbije.
Cilj projekta je da edukacijom građanima približi mogućnost pokretanja sopstvenog biznisa. Od ideje preko biznis plana,osnova menadžmenta, zakonske regulative, vrste firmi i koju izabrati, poreske politike, osnove knjigovodstva, kako do kredita, šta su garancije... građani će biti edukovani da mogu sami da obave veliki deo posla oko pokretanja sopstvenog biznisa.
U sklopu projekta omogućena je besplatna pravna pomoć svima onima koji su krenuli ili kreću u sopstveni posao u kancelariji Odbora za ljudska prava.
U toku trajanja projekta će biti formirana baza podataka koja će sadržati podatke o postojećim i novoformiranim firma, nezaposlenima koji žele da se samozaposle, bankama... (Odbor za ljudska prava Bor)

MINISTARSTVO ZA DIJASPORU SRBIJE I HUMANITARNA ZADUŽBINA "SVETI ANDREJ PRVOZVANI" potpisali u ugovor o izgradnji Doma za ostarela lica u blizini Kragujevca.
U saopštenju tog ministarstva se navodi da će Dom za ostarela lica, koji čine paviljonski i apartmanski objekat visoke B kategorije, sa neprekidnim medicinskim nadzorom, biti izgrađen u selu Cvetojevac, u opštini Kragujevac.
"Dobrotvor Humanitarne zadužbine Branko Milinović iz Los Anđelesa preuzeo je obavezu da u ime Zadužbine izgradi Dom za ostarela lica, a Ministarstvo za dijasporu će pomoći u granicama svojih nadležnosti", navodi se u saopštenju.
Sporazum su potpisali predstavnik Zadužbine Vojislav Bata Golubović i pomoćnik resornog ministra Vukman Krivokuća. (Beta)

STANJE LJUDSKIH PRAVA U HRVATSKOJ se u 2003. godini postepeno poboljšalo, ocenio je Hrvatski helsinški odbor (HHO), čiji je predsednik Žarko Puhovski, i upozorio da vlasti u Zagrebu i dalje vode odvojene spiskove nestalih u ratovima iz 1990-ih - jedan za Hrvate, a drugi za Srbe.
On je rekao da bi to trebalo prekinuti, "jer su svi oni hrvatski državljani".
Prema rečima Puhovskog, pojedini državni funkcioneri, govoreći u ime vlade, "iznose lažne podatke o broju ubijenih civila u Domovinskom ratu, a koji su višestruko manji od onih kojima raspolaže HHO". (Beta)

TELEVIZIJA "MOZAIK", namenjena pre svega vojvođanskim Mađarima, počeće da radi krajem godine u Novom Sadu, najavio je predsednik Upravnog odbora Fondacije "Mozaik" Zoltan Bunjik.
Bunjik, koji je potpredsednik Saveza vojvođanskih Mađara i pokrajinski sekretar za kulturu i obrazovanje, rekao je da će ta stanica, biti "civilna, nedržavna i nekomercijalna", a emitovaće program pre svega na mađarskom, a delom i na jezicima ostalih nacionalnih manjina u Vojvodini, kao i na srpskom.
Bunjik je dodao da su Fondaciju "Mozaik" osnovala "privatna lica". (Beta)

"RESURS CENTAR SVETIONIK" je otvoren 1. juna 2004. godine, u Loznici, kao deo projekta "Podrška civilnom društvu u Srbiji", koji partnerski realizuju Evropska agencija za rekonstrukciju i razvoj i Konzorcijum Evropskog pokreta u Srbiji i Ekspertske mreže. Otvaranje kancelarije omogućili su Fond za podršku civilnom društvu u Srbiji i SO Loznica koja je partner Udruženja građana Svetionik na projektu.
Kancelarija je osnovana sa ciljem da pruži pomoć i podršku postojećim i potencijalnim nevladinim organizacijama i udruženjima građana u regionu koji čine opštine Loznica, Ljubovija, Mali Zvornik, Krupanj i Šabac. Jedan od zadataka je i podsticanje međusektorske saradnje svih važnih institucija, ustanova, NVO i građana na efikasnijem rešavanju problema u lokalnoj zajednici.
Ove ciljeve Resurs Centar će realizovati kroz sledeće programe i aktivnosti: informaciono - dokumentacioni program, program edukacije i treninga, program pravne pomoći NVO, program zastupanja NVO sektora, program za odnose sa javnošću. (RC Svetionik)

NOVI PREDSEDNIK SRBIJE BORIS TADIĆ ENERGIČNI JE REFORMISTA odlučan da ubrza reforme i povuče Srbiju u Evropu i zaslužuje podršku Evrope i SAD, ocenio je Danijel Server iz vašingtonskog Instituta za mir.
Kao čovek koji priznaje zločine iz prošlosti, poštuje teritorijalni integritet suseda i budućnost vidi ne samo u Evropi već i u NATO, Tadić predstavlja jednu drugačiju Srbiju, naveo je Server u tekstu za londonski Institut za izveštavanje o ratu i miru (IWPR). (Beta)

15.07.2004.

DELEGACIJA EVROPSKE KOMISIJE U SRBIJI I CRNOJ GORI OBJAVLJUJE KONKURS za projekte iz oblasti jačanja demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona u Srbiji i Crnoj Gori uz finansijsku pomoć iz programa Evropske Unije "Evropska inicijativa za demokratiju i ljudska prava (EIDHR)". Za 2004 godinu, Evropska Unija je obezbedila za gore navedeni program finansijska sredstva u iznosu od EUR 1,000,000 radi podrške nevladinom sektoru u Srbiji i Crnoj Gori.
Tematski prioriteti su sledeći: Obuka i edukacija u oblasti ljudskih prava; Sloboda izražavanja i nezavisnost medija; Efikasno javno upravljanje; Borba protiv torture i nekažnjivosti; i Borba protiv rasizma i zaštita prava manjina.
Kompletna dokumentacija za prijavu projekata može se dobiti na web site Delegacije: www.delscg.cec.eu.int .
Rok za podnošenje projekata je 15. septembar, 2004. do 16h00 (beogradsko vreme). (Delegacija Evropske komisije u Srbiji i Crnoj Gori)

IZVEŠTAJI INICIJATIVE MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA I ŽENA U CRNOM O STAJANJU 10. JULA POVODOM GODIŠNJICE MASAKRA U SREBRENICI

FOND ZA HUMANITARNO PRAVO JE PROMENIO ADRESU. Sada se nalazi na novoj lokaciji, u Makenzijevoj ulici, br. 67/II.
Novi brojevi telefona su: 011/3444-313, 3444-314, 344-6598, 344-6599, 344-3423. (Fond za humanitarno pravo)

RESURS CENTAR LESKOVAC POČINJE REALIZACIJU PROJEKTA FRESH DOWNLOAD pod pokroviteljstvom Švajcarskog programa za kulturu u Srbiji i Crnoj Gori-Pro Helvecija i Švedskog helsinškog komiteta za ljudska prava.
Letnji umetnički festival Fresh download je namenjen mladima Leskovca koji bi želeli da se bave ili se već bave nekom vrstom umetničkog rada.
Cilj projekta je ohrabriti ih da rade na sebi i odnosu prema sredini kroz potragu za inspiracijom upravo u gradu u kom žive. Na ovaj način, učesnicima će biti pružena prilika da promovišu i predstave svoje ideje i vrednosti, ali i preuzmu odgovornost za svoje postupke i razviju kritički način razmišljanja.
Mladi Leskovca će tokom leta, u okviru ovog projekta, imati priliku da učestvuju na različitim radionicama i prisustvuju prezentacijama i performansima. (Resurs Centar Leskovac)

PREZENTACIJU SAJMA KRATKE ELEKTRONSKE FORME (KEF) organizuje Resurs Centar Leskovac u saradnji sa Informacionim tehnologijama iz Leskovca i Kulturnim Centrom B92, REX-om iz Beograda.
Retrospektiva KEF-a će biti održana 16. jula 2004. u 20 i 30 h na Širokoj čaršiji u Leskovcu ispred prodajnog objekta IT-ja.
Cilj prezentacije je upoznati leskovačku javnost sa kratkom formom izražavanja kako bi se eventualno na nekom od sledećih Sajmova našli i radovi autora iz Leskovca.
Sajam kratke elektronske forme je izložba radova elektronske umetnosti koji traju, ili mogu biti konzumirani u vremenu do 30 sekundi.
Ovakav format otvara pitanje odgovora umetnosti na propagandni teror: od autora se traži da stvaraju unutar vremenskog okvira kojim suvereno vlada industrija političkog i ekonomskog marketinga. Rezultati te vladavine su fragmentiranost pažnje i olako prihvatanje informacija koje serviraju mediji.
Kratki video ili audio zapis, spoof reklama, tekstualna poruka ili slogan, baner, screen saver ili bilo koja druga kratka elektronska forma se mogu ponuditi kao kritički osvrt, podnošljivi nosioci neprijatno istinitih poruka, kao lek za prezasićena čula, ali i kao alternativna zabava. Sve ovo u vreme kada umetnost gubi trku sa spektakularnim proizvodima mas-medija.
Do sada su održana četiri Sajma. Konkurs za podnošenje radova se otvara krajem godine.
Više informacija na:
www.rcleskovac.org.yu/kef ; www.rex.b92.net/kef ; www.itleskovac.co.yu (Resurs Centar Leskovac)

PRIRUČNICI ZA NVO REGIONALNOG CENTRA ZA ŽIVOTNU SREDINU ZA CENTRALNU I ISTOČNU EVROPU


VLADA SRBIJE UVOĐENJEM VANREDNOG STANJA 2003. GODINE NIJE KRŠILA LJUDSKA PRAVA I SLOBODE ocenio je Komitet pravnika za ljudska prava (JUKOM), i optužio Ustavni sud Srbije za politizaciju tog slučaja.
"Odgovorno tvrdimo da uvođenjem vanrednog stanja državni organi Srbije nijednom svojom odlukom nisu prekršili međunarodne standarde u oblasti ostvarivanja ljudskih prava i sloboda", navodi se u saopštenju te nevladine organizacije.
Bivši vršilac dužnosti predsednika Srbije i bivša predsednica Skupštine Srbije Nataša Mićić donela je 12. marta 2003. godine odluku o uvođenju vanrednog stanja, istog dana kada je u atentatu ispred zgrade Vlade Srbije ubijen premijer Zoran Đinđić.
Ustavni sud Srbije prošle nedelje je zaključio da uvođenje vanrednog stanja nije bilo neustavno, ali da su neke odredbe i odluke sprovođene tokom vanrednog stanja u suprotnosti sa ustavom. (Beta)

U ZGRADI SKUPŠTINE OPŠTINE MEDVEĐA OTVOREN JE "USLUŽNI CENTAR" zahvaljujući kome će građani brzo i jednostavno dobijati dokumenta.
Reč je o prvom centru takve vrste na jugu Srbije, za njegovo opremanje utrošeno je 64.000 dolara.
Centar ima tri šaltera sa kompjuterima koji su međusobno povezani.
Opština Medveđa učestvovala je sa 18.000, dok su Američka organizacija za razvoj CHF i Američka organizacija za reformu lokalne uprave DAI uložila 16.000 odnosno 30.000 dolara.
Otvaranju "Uslužnog centra" prisustvovali su predstavnici međunarodnih i domaćih nevladinih organizacija, Koordinacionog tela za jug Srbije, kao i predstavnici lokalnih vlasti sa područja šest opština Jablaničkog okruga. (Beta)

UDRUŽENJE PORODICA NESTALIH I KIDNAPOVANIH NA KOSOVU I METOHIJI UPUTILO JE PISMO Vojislavu Koštunici, premijeru Srbije u kome podržava šefa Koordinacionog centra Nebojšu Čovića i izražava želju da ih on predstavalja u pregovorima između Beograda i Prištine.
U odvojenom saopštenju koje su medijima dostavili predstavnici prognanih Srba sa Kosova iz Kraljeva, Kragujevca i Čačka, oni navode da im je dosta "samozvanih predstavnika sa Kosova i Metohije" koji pokušavaju da reše njihovu situaciju, a da im uopšte nije stalo do toga".
"Izgleda da su se do juče 'veliki borci i samozvane vođe' za naša prava Momčilo i Rada Trajković i Milan Ivanović kao i 'dežurni gosti Pinka i BK televizije', umoriil od borbe za naša prava i status, pa sada na scenu stupaju Dušan Janjić i Nataša Kandić", navodi se u saopštenju.
Predstavnici prognanih Srba iz Čačka, Kragujevca i Kraljeva apeluju na Natašu Kandić, Dušana Janjića i Sonju Biserko "da ih ne svojataju i ne govore u njihovo ime". (Beta)

PREDSEDNIK OPŠTINSKOG ODBORA OTAČASTVENOG POKRETA OBRAZ ZA ZRENJANIN, Vitomir Malešev, tvrdi da će taj pokret pokrenuti kampanju "Bolje sprečiti nego lečiti," kojom "želi da još jednom ukaže da je pojava i delovanje organizacija koje štite prava homoseksualaca i drugih ne blagoslovenih bića krajnji pokazatelj šta nam to nude Evropa, Novi svetski poredak i Soroševo otvoreno građansko društvo."
Kao glavni povod za pokretanje kampanje u Zrenjaninu, Malešev je naveo da se ovih dana na pojedinim lokalnim medijima "pojavljuju nekakvi zaštitnici i organizacije koje štite prava takvih i sličnih organizacija".
"Kampanja će podrazumevati plakate i saopštenja koje ćemo upućivati javnosti putem medija, a ukoliko dođe do organizovanja gej parade ili sličnih dešavanja u našem gradu mi ćemo to pokušati da sprečimo kako ne bi došlo do kaljanja srbskog imena i srbske porodice," rekao je Beti Vitomir Malešev.
Spotove za medijsku kampanju beogradske grupe za promociju gej prava "Labris" u Zrenjaninu već nekoliko nedelja emituju dve radio stanice "Kojot" i "Zrenjanin".
Prema rečima glavnog i odgovornog urednika radija "Zrenjanin," Đurđe Jovanović Padejski, ova stanica ne samo da emituje spotove koji promovišu prava homoseksualaca, nego promoviše prava svih manjinskih grupa.
"Smatram da ljudi iz Obraza ne mogu nikada biti veći pravoslavci i Srbi od mene, koja kao glavni i odgovorni urednik emitujem takve spotove i emisije. Ja bih im samo poručila da Srpska pravoslavna crkva nikada u svojoj istoriji nije imala inkviziciju, a ovaj pokret je sve više počeo da liči na izuzetno radikalne pokrete, koji mene lično podsećaju na islamski fundamentalizam," kaže Padejski.
Zrenjaninski politikolog Miroslav Samardžić tvrdi "da u Srbiji, odnosno Zrenjaninu, kao i u Evropi, desni ekstremisti šire mržnju prema etničkim manjinama, strancima i homoseksualcima, koji po pravilu okrivljuje marginalne grupe za sve društvene nevolje i skreću pažnju sa stvarnih uzroka nedaća na žrtvene jarce".
"Stojim iza toga da nasilničkim metodama ništa nećemo rešavati, a jednog dana će se pokazati da te nevladine i sektaške organizacije, droge i sve te zle namere Soroševog otvorenog društva, novi svetski poredak i Evropa, nemaju uporište u Srbiji," rekao je Vitomir Malešev.
"Mi smo građanska radio satnica i definitivno odbijam da prestanem da emitujem takve stvari. Naprotiv, još više ću ih popularisati zbog ovakvih reakcija," zaključila je Đurđa Jovanović Padejski. (Beta)

14.07.2004.

NEZAVISNO UDRUŽENJE NOVINARA SRBIJE I UDRUŽENJE NOVINARA SRBIJE OSUĐUJU suspenziju zamenika glavnog i odgovornog urednika informativnog programa RTS, Gorana Gmitrića, kao nezakoniti i samovoljni čin generalnog direktora RTS, Aleksandra Tijanića.
U cilju zaštite integriteta profesije i nezavisnog uređivačkog koncepta informativnog programa RTS, zahtevamo da ova odluka bude povučena, suspenzija ukinuta, a kolega Gmitrić vraćen na posao i mesto zamenika glavnog i odgovornog urednika informativnog programa nacionalne televizije, na kom se nalazio pre nego što ga je Aleksandar Tijanić udaljio sa posla i zabranio mu ulazak u zgradu RTS, kaže se u saopštenju NUNS-a i UNS-a.
NUNS i UNS posebno osuđuju skandaloznu odluku da se kolegi Gmitriću zabrani ulazak u zgradu. Ova zabrana neobično podseća na zloupotrebe nacionalne televizije i događaje tipične za vreme Miloševićeve vlasti.
Profesionalna udruženja traže jasno razgraničenje poslovodnih i uređivačkih nadležnosti i zahtevaju od Upravnog odbora RTS i Vlade Republike Srbije da što pre obezbede uslove za hitnu transformaciju RTS u javni servis. (NUNS, UNS)

SKORO SVI IZVEŠTAJI PREDSEDNIČKIH KANDIDATA O PRIKUPLJENOM I UTROŠENOM NOVCU ZA KAMPANJU SU FORMALNO NEISPRAVNI, a neki od njih su uvreda za zdrav razum, izjavio je Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija.
Republička izborna komisija predstavila je izveštaje 15 kandidata za predsednika o poreklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava za izbornu kampanju.
Prema Nenadićevim rečima, izveštaji pokazuju "koliko je Srbija nisko pala u poštovanju zakona i institucija".
Samo nekoliko predlagača kandidata je ispoštovalo čak i jednostavnu formu izveštaja o prikupljenim sredstvima, dok mnogi od izveštaja ukazuju na to da nisu poštovane odredbe zakona o finansiranju, bilo prilikom prikupljanja, bilo prilikom trošenja sredstava, rekao je izvršni direktor Transparentnosti Srbija.
RIK ima na raspolaganju mogućnost da u narednih 90 dana anagažuje ovlašćene revizore i da proveri dokumentaciju na osnovu koje su izveštaji podneti.
Od 15 izveštaja, samo u pet (SPS, SRS, SNS, DS i DSS-G17plus-SPO-NS) se poklapa iznos prikupljenih i potrošenih sredstava. (Beta)

REFORME SU KAO MARATON, a maraton se nikada ne trči iz sve snage tokom prvih 10 kilometara, izjavio je pokojni premijer Srbije Zoran Đinđić u martu 2002. godine za "Večernje novosti".
Taj citat, samo je jedan od 300 najzanimljivijih Đinđićevih citata sakupljenih u knjizi "Metafore dr Zorana Đinđića", koja će biti predstavljena u četvrtak u beogradskom Domu omladine, saopštili su iz Evropskog pokreta prijateljstva.
Knjigu "Metafore dr Zorana Đinđića" objavio je "Evropski pokret prijateljstva", a priredili su je Mirjana Rašić, Slađana Maksimović i Bojan Ljubenović.
Svojim sećanjima na Zorana Đinđića, knjigu su obogatili akademik Ljubomir Tadić, dramski pisac Dušan Kovačević, novinar Bojana Lekić i nemački filozof i mentor Zorana Đinđića tokom njegovih studija u Nemačkoj Albreht Velmer (Albrecht Wellmer). (Beta)

SAOPŠTENJE ODBORA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA I HUMANITARNU DJELATNOST PRIBOJ


SAOPŠTENJE YUKOMA I ŽENA U CRNOM POVODOM NEDAVNOG ISPADA RADIKALA U SKUPŠTINI SRBIJE


PROPISI SPASAVANJA LJUDI U MORU po svoj prilici nisu bili poštovani u slučaju broda nemačke humanitarne organizacije Kap Anamur (Cap), koji je na teritoriju Italije iskrcao 37 spasenih afričkih izbeglica, saopštio je Visoki komesarijat UN za izbeglice (UNHCR).
Italijanska policija je uhapsila Eliasa Birdela (Bierdel), predsednika Kap Anamura, nakon što su izbeglice u ponedeljak uveče stupile sa broda na teritoriju Italije.
Italijanska vlada sumnjiči tu organizaciju da je izbeglice namerno dovela do Italije, a da je trebalo da ih iskrca u Malti, u čijim je vodama brod plovio više dana, ne dajući nikakav znak o svom prisustvu.
Prema međunarodnom pomorskom pravu, osobe spasene iz mora moraju biti iskrcane na teritoriji prve zemlje u čiju luku brod uplovi.
Nemačka ministarka za razvoj Hajdemari Vićorek-Cojl (Heidemarie Wieczorek-Zeul) zatražila je danas od Italije da hitno oslobodi nemačkog državljanina Birdela.
Kap Anamur se bori već duže od 20 godina za zaštitu prava izbeglica.
Ta organizacija je osnovana 1979. godine, u vreme kada se događala drama vijetnamskih izbeglica, takozvanih "ljudi iz čamaca", koji su bežali iz svoje zemlje na preopterećenim brodićima u lošem stanju. Jedan broj tih izbeglica se udavio ili su ih ubili pirati.
Nemački teolog i novinar Rupert Nojdek (Neudeck) tada je u saradnji sa dobitnikom Nobelove nagrade Hajnrihom Belom (Heinrich Boell) iznajmljuje brod Kap Anamur, kojim, prema njihovim tvrdnjama, u nekoliko ekspedicija spasavaju živote više od 10.000 ljudi.
Oni te 1979. osnivaju organizaciju "Brod za Vijetnam", koja će kasnije dobiti ime "Komitet Kap Anamur/Nemački lekari za hitne slučajeve". (Beta)

13.07.2004.

KONKURS ZA UNAPREĐENJE CIVILNOG SEKTORA u oblasti ljudskih i manjinskih prava i demokratizacije društva pred tridesetak predstavnika nevladinih organizacija iz sedam opština Pčinjskog i šest opština Jablaničkog okruga, predstaviće Džefri Baret, šef delegacije Evropske komisije u Bujanovcu.
Koordinator Odbora za ljudska prava iz Vranja Suzana Antić-Ristić izjavila je da će ovaj, Baretov susret s predstavnicima civilnog sektora na jugu Srbije biti prilika da se oceni dosadašnji doprinos nevladinih organizacija stabilizaciji prilika u regionu, ali i da se sasvim otvoreno progovori o problemima s kojima se one suočavaju. (Beta)

KOORDINATOR BEOGRADSKOG SAVETOVALIŠTA PROTIV NASILJA U PORODICI Vesna Stanojević izjavila je da je ta organizacija od svog nastanka, pre osam godina, ostvarila značajne rezultate u suzbijanju nasilja u porodici i trgovine ljudima.
Savetovalište je u julu 1996. godine započelo rad sa samo jednom telefonskom linijom, četiri godine kasnije osnovano je Prihvatilište za žene i decu žrtve nasilja, 2002. godine otvoreno je i Sklonište za žrtve trgovine ljudima, a početkom septembra ove godine trebalo bi da, uz finansijsku pomoć Ministarstva za socijalna pitanja i Demokratske stranke, bude otvoreno još jedno prihvatilište.
Savetovalište godišnje primi u proseku oko 3.000 poziva, od čega je 20 do 30 posto ponovljenih poziva. Kroz Prihvatilište za žene i decu žrtve nasilja do danas su prošli 172 žene i 161 dete, dok je u Skloništu za žrtve trgovine ljudima boravila 121 devojka, od čega 14 iz Srbije.
Prema Stanojevićkinim rečima, najčešći oblik nasilja jeste fizičko nasilje, koje čini čak 70 odsto slučajeva. Tu se, kako je rekla, radi o najekstremnijim oblicima nasilja uključujući prelome ruku, noseva, povrede glave, izbijene zube, kao i slučajeve prebijanja žena u trudnoći i u periodu dojenja. Drugo po učestalosti je psihičko nasilje, a zatim seksualno.
Prema obrađenim podacima, problem alkoholizma prisutan je u 46 posto slučajeva nasilja. Nasilnici su najčešće muževi, bivši muževi i vanbračni partneri (78 posto), sinovi (devet posto), očevi (4,2 posto), ćerke (dva posto), mladići (1,8 posto) i majke i svekrve (1,6 posto).
Vesna Stanojević je rekla da značajan doprinos za borbu protiv nasilja u porodici predstavlja Zakon o nasilju u porodici, koji je usvojen 2002. godine i koji predviđa maksimalnu kaznu od deset godina zatvora, ali da tom zakonu nedostaju odredbe o zabrani prilaženja žrtvi i o tome da nasilnik mora napustiti stan do okončanja sudskog postupka. (Beta)

UPITNIK NVO LASTAVICA I NVO MOST KOJI IMA ZA CILJ DA ISTRAŽI POTREBE ZA ORGANIZOVANJEM NAPREDNOG KURSA IZ OBLASTI PISANJA PREDLOGA PROJEKTA


DECA ČEŠKE POSLALA SU selu Babin Most, na Kosovu, preko humanitarne organizacije "Na svojim nogama", vozilo hitne pomoći sa sanitetskim materijalom, kao i olovke, boje i sveske za svoje kosovske vršnjake.
To je peto vozilo hitne pomoći u vrednosti od oko 30.000 evra koje međunarodna humanitarna organizacija "Na svojim nogama", poznatija kao "Stonoga", šalje na Balkan.
Sredstva za pomoć vršnjacima pogođenim ratom na prostoru bivše Jugoslavije prikuplja nekoliko stotina hiljada češke dece.
Babin Most je odabran kao selo sa mešovitim življem, gde školu pohađa 120 srpskih i albanskih dečaka i devojčica. Mali dom zdravlja u tom mestu do sada nije imao kola hitne pomoći, iako pokriva još devet sela.
Babin Most nalazi se u zoni odgovornosti češko-slovačkog bataljona Kfora, a u slučaju potrebe češki vojnici su spremni da lekarima i kolima hitne pomoći obezbede pratnju.
Popularnu "Stonogu" osnovala je 1990. godine Čehinja iz Norveške, Bjela Gren-Jenesen sa idejom da deca prikupljaju pomoć za svoje manje srećne vršnjake u kriznim područjima.
Svoje podružnice ta humanitarna organizacija danas pored Češke ima u Slovačkoj, Norveškoj, Nemačkoj, Poljskoj, Austriji, BiH, Italiji, Kanadi, Argentini i SAD. (Beta)

UGS "NEZAVISNOST" I DEMOKRATSKA STRANKA potpisaće Načela zajedničkog delovanja, saopštio je ta sindikalna organizacija.
Predsednik tog sindikata Branislav Čanak rekao je da je to praktično "otvaranje saradnje" sa Demokratskom strankom.
U ime "Nezavisnosti" dokument će potpisati Čanak, a u ime DS-a potpredsednik stranke Slobodan Gavrilović.
Sadržaj dokumenta biće predstavljen na sutrašnjoj konferenciji za novinare. (Beta)

PREDSEDNIK SRBIJE BORIS TADIĆ POSETIO JE DECU RATNU SIROČAD koja borave u Školi prijateljstva nevladine organizacije "Naša Srbija" na Tari.
Predsednik Srbije, koji je juče preuzeo dužnost, obišao je radionicu u sastavu škole i razgovarao sa decom koja su roditelje izgubila u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.
"Naša Srbija" je i ove godine organizovala boravak 180 dece na Tari u hotelu "Beli bor".
Za decu su osmišljene brojne aktivnosti, a kamp se završava sutra otvaranjem Politikinog sajma knjiga.
Kamp je trajao dve nedelje. Decu su ranije posetili i fudbaleri "Partizana", kao i košarkaški reprezentativci Srbije i Crne Gore. (Beta)

KOSOVSKI OMBUDSMAN MAREK ANTONI NOVICKI izjavio je u Prištini da je stanje ljudskih prava na Kosovu ispod svakog minimuma posebno u slučaju srpske i drugih nealbanskih zajednica.
"Ni posle pet godina od dolaska međunarodnih snaga na Kosovo, Srbima i Romima nije garantovano pravo na život, rad i slobodu kretanja", kazao je Novicki na konferenciji za novinare u Prištini na kojoj je predstavio četvrti godišnji izveštaj te institucije.
"Pravni haos, koji je detaljno opisan u prošlom izveštaju, nije se bitno smanjio. Još uvek postoji zabuna o tome koji jugoslovenski zakoni važe na Kosovu, a koji ne, što naročito pogoduje onima koji su uzurpirali tuđu imovinu", reko je Novicki i dodao da "oni koji love i profitiraju u mutnoj vodi i ne žele da se ona izbistri".
Nepoštovanje imovinskih prava i sporost u rešavanju tih pitanja posledica su korupcije ili prevelike moći pojedinaca, ocenio je kosovski ombudsman.
Novicki je konstatovao da povratak raseljenih teče veoma sporo i da se iseljavanje povećava nakon martovskog nasilja.
Osvrćući se na martovsko nasilje, Novicki je rekao da je kancelarija ombudsmana po tom pitanju naišla na nerazumevanje, jer su njeni izveštaji bili suprotni od izvestaja UNMIK-a i Kfora.
Nekoliko dana uoči 17. marta, od Kfora smo tražili pismeno objašnjenje za uklanjaje kontrolnih punktova u srpskim enklavama, što ih je veoma razljutilo, rekao je Novicki i dodao da je slično reagovao i UNMIK.
Institucija Ombudsmana Kosova, prema rečima Novickog, u predhodnom jednogodišnjem periodu najviše se bavila imovinskim pravima, neadekvatnim istragama o krivičnim delima i zloupotrebom vlasti, o čemu su objavljena 22 izveštaja. (Beta)

PREDSEDNIK UNIJE POSLODAVACA SCG DRAGUTIN ZAGORAC OPTUŽIO JE SRPSKOG MINISTRA RADA Slobodana Lalovića da je "na silu pokušao da uvede Udruženje industrijalaca i preduzetnika (UIPSCG) u Međunarodnu organizaciju rada (MOR)".
"Lalović je posle formiranja delegacije SCG za učešće na 92. godišnoj konferenciji MOR-a u Ženevi vršio pritisak da predstavnik UIPSCG učestvuje u radu konferencije kao moj savetnik", rekao je Zagorac na konferenciji za novinare.
Prema njegovim rečima, posle žalbe upućene Komitetu za standarde MOR-a doneta je odluka da UIPSCG, na čijem je čelu Bogoljub Karić, ne može i neće biti član MOR-a.
MOR, čije sedište je u Ženevi, zasniva se na tripartitnom principu saradnje sindikata, poslodavaca i vlade. Na junskoj konferenciji ta organizacija postavila je borbu protiv korupcije kao ključni cilj rada u naredne četiri godine. (Beta)

GLAVNI UREDNICI MEDIJA IZABRALI SU, U OKVIRU AKCIJE TRANSPARENTNOSTI SRBIJA "BISTRO-MUTNO", napise o hapšenju sudija, advokata i profesora, osumnjičenih za mito, za pozitivan primer tekstova u vezi sa korupcijom iz protekle nedelje.
Uprava za borbu protiv organizovanog kriminala saopštila je da je 9. jula uhapsila dvoje sudija beogradskog Trgovinskog suda, jednog advokata i jednog profesora beogradskog Pravnog fakulteta, zbog sumnji za primanje mita.
U komentaru Transparentnosti Srbija navodi se da ne čudi što je reakcija javnosti na saopštenje policije pozitivna.
Kao negativan primer izabrane su sumnje za zloupotrebe u fondu Penzijskog i invalidskog osiguranja zaposlenih.
Navodne zloupotrebe u fondu PIO, o kojima je pisano u štampi, imaju širok raspon - od načina raspolaganja sredstvima Fonda, do korišćenja službenih putovanja. Pošto se navodi da je još uvek u toku postupak revizije poslovanja te institucije, bilo bi od velike koristi da se i šira javnost upozna sa osnovnim nalazima revizora, kako bi se izrečene sumnje potvrdile ili razvejale, navodi Transparentnost.
S obzirom na to da se za funkcionisanje tog i drugih fondova izdvaja veliki deo budžeta Srbije a da u radu uživaju veliku samostalnost, javni interes nalaže da se pored adekvatne kontrole, ustanove i mehanizmi javne odgovornosti za pravilno i uspešno poslovanje ovih institucija, komentar je Transparentnosti Srbija. (Beta)

ŠEF MISIJE EVROPSKE KOMISIJE U BEOGRADU, DŽEFRI BARET rekao je u Nišu da je predsednik Srbije Boris Tadić izneo "razumnu strategiju prema Kosovu i rešavanju kosovskog problema".
"Tadić je dao hrabru izjavu o obavezama Srbije i Crne Gore prema Haškom tribunalu", rekao je Baret na prijemu u Skupštini grada Niša.
On je dodao i da veruje da Tadić može da ujedini sve demokratske snage u približavanju Evropskoj uniji.
"Treba naporno raditi i cilj je tu. Predsednik nas je uverio da će uložiti sav trud kako bi promovisao razum i toleranciju u rešavanju problema", zaključio je Baret. (Beta)

U CENTRU VRŠCA POČELO JE POSTAVLJANJE KOSIH RAMPI na trotoarima kako bi se Vrščani u invalidskim kolicima lakše kretali gradom.
Investitor je Fondacija "Hemofarm", koja je nedavno finansirala i postavljanje zvučnih signala na većini semafora u Vršcu.
Radnici DOO "Izgradnja" postaviće oko 50 kosih rampi. (Beta)

12.07.2004.

ETIČKI KODEKS PONAŠANJA FUNKCIONERA LOKALNE SAMOUPRAVE u Srbiji usvojila je Stalna konferencija gradova i opština (SKGO)i preporučila ga na usvajanje skupštinama gradova i opština. SKGO je na sednici Predsedništva pozvala sve nosioce javnih funkcija u lokalnim samoupravama u Srbiji da usvoje kodeks i da se po njemu ponašaju.
Etički kodeks uvažava domaće propise, dokumenta Saveta Evrope i Evropske unije i drugih relevantnih međunarodnih dokumenata koji uređuju oblast lokalne samouprave i njenih funkcionera.
Na sednici je predstavljen i Program za reformu sistema finansiranja lokalne samouprave i ukazano na potrebu pronalaženja novog pristupa izvorima finansiranja lokalne zajednice, budući da se početkom sledeće godine ukida porez na promet od koga se finansira rad lokalnih vlasti. (Beta)

KONKURS ZA RADNA MESTA - PRONI


FOND ZA HUMANITARNO PRAVO (FHP) iz Beograda predstavio je u Prištini izveštaj o etničkom nasilju na Kosovu 17. i 18. marta u kome traži preispitivanje odnosa UNMIK-a prema lokalnom stanovništvu zbog napada na nealbance i međunarodne predstavnike u pokrajini.
"Pravosudni organi moraju privesti odgovorne za etničko nasilje, kako neposredne počinioce krivičnih dela, tako i one koji su podsticali, pomagali, usmeravali ili na drugi način podržavali proterivanje Srba i Aškalija", navodi se u izveštaju FHP-a, promovisanom na dvodnevnoj konferenciji o Kosovu u prištinskom hotelu "Grand".
Dodaje se takođe i da "na neprijateljstvo koje su demonstranti ispoljili prema UNMIK-u treba odgovoriti kritičkim preispitivanjem odnosa međunarodne administracije prema lokalnoj zajednici, uključujući i pristup međunarodnim službama".
U izveštaju je posebna pažnja posvećena reakciji Kosovske policijske službe na nasilje nad nealbancima i ukazano da su neki pripadnici KPS-a stali na stranu demonstranata, učestvujući u uništavanju imovine, a da je "najviše među njima bilo posmatrača, koji se nisu mešali ni kada su demonstranti batinali Srbe".
"Relevantan broj kosovskih policajaca učestvovao je u evakuaciji, što neki Srbi ocenjuju kao indirektno učešće u proterivanju, dok drugi smatraju da su im na taj način spasli život", dodaju autori izveštaja.
FHP traži da se o tome sprovede istraga i da se pripadnici KPS-a koji su se ponašali neprofesionalno i mimo zakona, udalje iz službe. (Beta)

ZBIRKA RADOVA I RASPRAVA O REGIONALNOJ SARADNJI I BORBI PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA "MENJANJE BALKANA" (Changing Balkans) predstavljena je u beogradskom hotelu "Hajat".
Knjigu su predstavili članovi Balkanskog političkog kluba (BPK) Dragoljub Mićunović i Vojin Dimitrijević i šef projekta Fondacije "Fridrih Nauman" Rajner Vilert (Rainer Willert), koja je jedna od izdavača publikacije.
Publikaciju su, osim Fondacije "Fridrih Nauman", finasirale i Američka ambasada u Beogradu i Ministarstvo unutrašnjih poslova Bugarske. (Beta)

INCIDENTI U CENTRU BEOGRADA OBELEŽILI SU PROTEST nevladine organizacije "Žene u crnom", povodom devetogodišnjice od ubistva više hiljada Muslimana u Srebrenici, nakon što je grupa od nekoliko desetina građana pokušala da spreči manifestaciju.
Aktivistkinje "Žena u crnom" su na Trgu Republike napravile krug držeći transparente koji su govorili o zločinu u Srebrenici, dok je u isto vreme oko kruga bilo nekoliko desetina uglavnom mlađih ljudi, koji su protestovali i uzvikivali imena Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Skup je obezbeđivalo desetak uniformisanih policajaca, ali oni nisu morali da intervenišu, jer sem verbalnih sukoba nije bilo fizičkog obračuna između dve grupe.
"Žene u crnom" su nosile transparente "Zašto vlasti i dalje ćute", "Žene u Srebrenici traže deset hiljada ubijenih i nestalih", "Amnestija za sve koji su odbili da učestvuju u ratu", "Zaborav i ćutanje je zločin" i druge. (Beta)

NA KONFERENCIJI "KOSOVO PET GODINA KASNIJE: KOJI JE PLAN ZA BUDUĆNOST?", održanoj u Prištini, Veton Suroi, direktor kosovske medijske grupe "Koha", je rekao da bi "najgore" bilo kada bi ostao status quo ili kada bi se rešenje statusa odložilo za posle 2015, jer bi "nasilje albanskih ekstremista protiv kosovskih Srba i UNMIK-a moglo da se ponovi", što po njemu znači "podelu Kosova".
Decentralizaciju na Kosovu treba izvršiti na lokalnom nivou, dodao je Suroi, koji se založio i za nastavak privatizacije i dijalog unutar samog Kosova, posebno u Mitrovici.
On je predložio i preuzimanje inicijativa za uspostavljanje odnosa sa susedima i "obavezan dijalog sa Beogradom" koji bi inicirali sami građani Kosova, a ne međunarodna zajednica.
Predstavnik Međunarodne krizne grupe Nikolas Vajt, moderator diskusije, rekao je da ne treba razmišljati samo o statusu Kosova, već i celog regiona.
On se zauzeo za ponovno razmatranje Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH 1995, ocenjujući da on "nije dobar" jer je "Bosnu podelio po etničkoj osnovi". Vajt je takođe ocenio da bi za Kosovo "bilo dobro ako bi se ugledalo na Ohridski sporazum" kojim je okončana kriza u Makedoniji 2001.
Direktorka Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko rekla je da bi kosovski Srbi trebalo da se distanciraju od politike Beograda koja, kako je ukazala, insistira na podeli Kosova, i ocenila da to za Srbe na Kosovu nije dobro.
Tokom dva dana konferencije u prištinskom hotelu "Grand", predstavnici civilnog društva i međunarodnih i lokalnih organizacija angažovanih na Kosovu i u Srbiji razgovarali su o upravljanju pokrajinom u proteklih pet godina i perspektivama za budućnost. (Beta)

U MEMORIJALNOM CENTRU U POTOČARIMA KOD SREBRENICE sahranjeno je 338 identifikovanih tela Srebreničana koji su ubijeni u julu 1995. godine.
Organizacioni odbor iz Potočara procenio je da je dženazi prisustvovalo više od 20.000 ljudi. Među njima su bili i članovi "Inicijative mladih" iz Beograda kao i članice udruženja "Majke u crnom" iz Srbije. (Beta)

NEVLADINA ORGANIZACIJA CENTAR ZA MODERNU POLITIKU (CMP) podsetio je da se i devet godina od ubistva oko 7.000 Muslimana u Srebrenici, glavni akteri tog događaja Radovan Karadžić i Ratko Mladić, i dalje nalaze na slobodi.
CMP upozorava da se "glavni akteri poput Ratka Mladića i Radovana Karadžića i dalje nalaze na slobodi, ohrabreni podrškom svih onih političkih snaga, organizacija i medija koji su tada kao i danas u ime svoje vlasti pokušavali da daju legitimitet ubijanju i poreknu da se zločin ovakvih razmera uopšte desio"
"To su upravo snage koje se i dalje obračunavaju sa svima onima koji se zalažu za odgovoran pristup prema istorijskim činjenicama i budućnosti naše zemlje, nazadne snage koje su ubistvom Zorana Đinđića pokušale da zaustave proces demokratizacije i modernizacije Srbije", navodi CMP.
Ta NVO ocenjuje da je nastavak reformi i Evropski put Srbije "nemoguć bez osude svakog zločina i bez demokratske kontrole i potpune transformacije svih onih službi i institucija koje su navodno u ime svih nas, a zarad svoje lične vlasti, sprovodile politiku genocida". (Beta)

09.07.2004.

BILTEN PROJEKATA REFORME SOCIJALNE POLITIKE U SRBIJI


MEDIJSKA SCENA U SRBIJI je haotična, tranzicija medija je na začetku, nema istraživačkog novinarstva, a pitanje vlasništva nad medijima sakriveno je od javnosti, složili su se učesnici skupa "Koncentracija vlasništva i uticaj na slobodu i pluralizam medija u Srbiji".
Vladan Radosavljević iz Medija centra rekao je da u Srbiji radi nepoznat broj radiotelevizijskih stanica, i da postoji ogroman broj dnevnih listova u kojima novinari "pišu šta hoće", a za to ne snose nikakvu odgovornost.
Radosavljević je na skupu održanom u Medija centru rekao da je profesionalni nivo novinarstva nizak i dodao da su neki novinari "elementarno nepismeni".
"Mediji rade bez zakona o dostupnosti informacija, a radiodifuzni savet praktično ne postoji jer ga niko ne priznaje", rekao je Radosavljević.
Snježana Milivojević sa beogradskog Fakulteta političkih nauka ukazala je da se pitanje vlasništva nad medijima "drži daleko od očiju javnosti", dok u većini demokratskih zemalja vlasnici moraju da najave i mogućnost promene vlasničke strukture medija.
Milivojevićeva je kao primere korišćenja veza stečenih bavljenjem politikom navela bivšeg koordinatora Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope Bodu Hombaha koji je prešao u nemačku medijsku kompaniju "WAZ" i Đovanija Portoa koji je iz Misije OEBS-a u SCG prešao u kompaniju "Pink BiH". (Beta)

ŽENE U CRNOM ZATRAŽILE SU DA HAŠKOM TRIBUNALU BUDU IZRUČENA četvorica generala vojske i policije, kao i svi optuženi za ratne zločine koji su u Srbiji i Crnoj Gori.
Ta nevladina organizacija navodi da je inauguracija Borisa Tadića, zakazana za 11. jul, dan kada su snage bosanskih Srba u Srebrenici ubile nekoliko hiljada Bošnjaka, "neprimeren čin koji nimalo ne pomaže suočavanju sa prošlošću".
Žene u crnom najavljuju da će u subotu, na Trgu Republike u Beogradu organizovati "stajanje u crnini i ćutnju", povodom devete godišnjice od zločina u Srebrenici.
Akcija će, kako se navodi, trajati od 19 do 20 sati, a tom prilikom biće izveden odlomak iz pozorišne predstave "Mape zabranjenog pamćenja" Dah teatra.
"Iako je pravosnažnom odlukom Haškog tribunala ustanovljeno da se u ovom slučaju radilo o zločinu genocida, u našoj zemlji postoji veliki broj medija, političkih snaga i javnih ličnosti koji još i danas pokušavaju da relativizuju, opravdaju ili potisnu zločin u zaborav", saopštile su Žene u crnom. (Beta)

MEMORANDUM O SARADNJI MINISTARSTVA ZA EKONOMSKE ODNOSE SA INOSTRANSTVOM I EVROPSKE INTEGRACIJE CRNE GORE I 5 NEVLADINIH ORGANIZACIJA IZ CRNE GORE